Faks nas uči o raznim “ozbiljnim” temama i teorijama koje su vezane uz odabranu struku, ali sve ono između su vještine koje učimo sami. Kako ne upasti u bezazlene svađe, ostati strpljiv, kako prepoznati burnout i slično. Pričamo o emocionalnoj inteligenciji i rješavanju konflikata, moćnim vještinama koje su nam svima potrebne, a nitko ih nas nije naučio.
AI ili EI
Priča se da će roboti preuzeti svijet, odnosno preuzeti naše poslove. O tome se može raspravljati u nedogled, ali činjenica je da možemo osposobiti tehnologiju za mnoge stvari, no za jednu ne, emocionalnu inteligenciju (EI). Emocionalna inteligencija je vještina s kojom neki divno barataju, a neki malo manje. Poanta je da služi kao supermoć i u privatnom, ali i poslovnom životu. Iako na fakultetu nećemo naći kolegiji “Emocionalna inteligencija za početnike”, očekuje se da je kroz život manje više usvojimo. Ona uključuje nekoliko važnih osobina: samosvijest, samoregulaciju, empatiju, socijalne vještine i motivaciju.
- Samosvijest: Osoba ima zdravu emocionalnu inteligenciju i samosvijest ako razumije vlastite snage i slabosti te kako njezine akcije utječu na druge. Osoba s razvijenom emocionalnom samosviješću obično je otvorena za konstruktivnu kritiku i sposobna iz nje učiti više nego netko tko nema razvijenu emocionalnu samosvijest.
- Samoregulacija: Osoba s visokom emocionalnom inteligencijom može kontrolirati svoje emocije i izražavati ih na promišljen i suzdržan način.
- Motivacija: Ljudi s visokom emocionalnom inteligencijom su unutarnje motivirani, otporni na prepreke i vođeni unutarnjom ambicijom, umjesto da ih pokreću vanjski faktori poput novca ili prestiža.
- Empatija: Empatična osoba ima suosjećanje i može se povezati s drugima na emocionalnoj razini, što joj omogućuje iskreno reagiranje na tuđe brige i osjećaje.
- Socijalne vještine: Emocionalno inteligentni ljudi znaju graditi povjerenje s drugima i brzo steći poštovanje ljudi koje upoznaju.
No zašto je EI bitna u poslovnom smislu? Naime, jedno je biti osposobljen za posao koji radimo, ali ako ne radimo sami od kuće, bit ćemo uključeni u radni kolektiv. Upravo zbog company kulture, tim ljudskih potencijala će pri zapošljavanju ispitati vašu emocionalnu inteligenciju. Prema vašoj EI mogu se prepoznati liderske vještine, zbog čega bi kasnije u firmi mogli biti korisni.
Moja je zadnja.
Konflikti su neizbježni. Svi smo nekoć zapeli u zamku „Na faksu će biti mirnije, svi smo odrasli i zreli”. Ako išta, susreli smo se s još gorom situacijom, jer više nismo samo s vršnjacima i na istoj razini, već je svako ostavljen da ganja svoju karijeru u džungli budućih konkurenata. S druge strane, svi smo kolege u istom košu koje grade svoji tim, koji nije nužno konkurencija. Prirodno je da će doći do nesuglasica i konflikata, ali je ključno da upotrijebimo usvojene vještine emocionalne inteligencije. Za efektivnu komunikaciju tijekom konflikta, bitno je nekoliko stavki: aktivno slušanje, asertivna komunikacija, prepoznavanje skrivenih problema i pregovaranje.
- Aktivno slušanje: Aktivno slušanje znači da usmjeravamo pažnju na ono što osoba govori i osjeća te da izražavamo vlastitim riječima ono što mislimo da je govornik htio reći. Drugim riječima, provjeravamo jesmo li dobro razumjeli govornikovu poruku uključujući riječi i osjećaje. Ne trči pred rudo smišljajući odgovor, već slušaj.
- Asertivna komunikacija: Asertivna komunikacija predstavlja način izražavanja vlastitih osjećaja, potreba i stavova koji ne ugrožavaju druge. Bez vrištanja i bez šutnje reci svoje mišljenje.
- Prepoznavanje skrivenih problema: Tema svađe vjerojatno nije doslovno tema svađe, već u pozadini leži dobro poznati “princip”. Razmisli o pravom razlogu svađe i kako utječe na tebe i tvog sugovornika.
- Pregovaranje: Način rješenja sukoba koji se temelji na međusobnom dobrovoljnom dogovoru. Ako je svađa završila isključivo po tvome ili isključivo po drugoj osobi, pokušajte ponovo i nađite nešto što odgovara obje strane.
Kako savladati samog sebe?
Očekuje se da ove vještine savladamo samostalno, kroz odgoj i odrastanje. No, taj “odgoj” ide do određene granice. S razlogom je srednja škola još uvijek “odgojno-obrazovna ustanova”, a fakultet samo “obrazovna ustanova”. Učenje o emocionalnoj inteligenciji i rješavanju konflikata tijekom života su prilagođene našoj dobi, a onda su nam odjednom ukinute. Od svađa o krađi olovke i gumice prešli smo na pregovaranje o plaći, bez nekog predznanja. Zato postoji klišej o učenju na vlastitim greškama, jer dok se svatko sam ne osvrne na sebe i svoje greške, neće napredovati. No ako ipak osjećaš da je potrebna intervencija u tvojoj samoregulaciji, postoje tečajevi i retreats koje možeš pohađati koji u tome pomažu.
Fakultet neće ubrzo kao prioritet staviti mentalno zdravlje naspram ocjena i uspjeha niti u kurikulum uvesti „Emocionalna inteligencija za početnike”. Ipak su teorije i spisi iz prapovijesti važniji od znanja kako se nositi sa stresom. S druge strane, možda faks ipak uči ove vještine, samo obrnutom psihologijom, snađi se sam.
