Bojkot trgovina, koji je započeo u Hrvatskoj, se brzinom munje proširio na ostatak Balkana. Građani su odlučili bojkotirati trgovine u znak prosvjeda protiv visokog rasta cijena namirnica i drugih proizvoda. Međutim, koliko je bio uspješan bojkot kod savladavanja visokih cijena i hoće li riješiti problem inflacije?
Početak bojkota
Kampanja bojkota trgovina je započela u Hrvatskoj kao odgovor na porast cijena osnovnih životnih namirnica. Prvi bojkot se dogodio 24. siječnja, kada je započeo jednodnevni bojkot svih lanaca trgovina, što je uzrokovalo ukupni gubitak od 38 milijuna eura i pad prodaje za oko 50%. Na temelju ostvarenih rezultata, građani su ponovili bojkot sljedeći petak. Drugi bojkot je uzrokovao veći gubitak u iznosu oko 42 milijuna eura. Osim što je ovaj pokret ostvario željene rezultate po pitanju pada prihoda za trgovačke lance, također, Kaufland je obećao sniziti cijenu za 1000 proizvoda, dok je Konzum obećao uložiti milijun eura na zamrzavanje cijena. Isto tako, Vlada RH je proširila popis cjenovno ograničenih osnovnih proizvoda s 30 na 70, što uključuje kavu, sir i sapun.
Izvor: unsplash.com
Kontraefekt bojkot akcije
Susjedna Bosna i Hercegovina je pokrenula sličnu akciju te je pozvala sve svoje građane na suzdržavanje od kupovine 31. siječnja. no, na opće iznenađenje, trgovine su zabilježile veći promet od uobičajenog. Dok jedni vjeruju kako su vlade falsificirale svoje izvještaje, drugi vjeruju kako su Hrvati i drugi susjedi pridonijeli prihodu trgovina. Neki ipak vjeruju da većina naroda nije bilo svjesno da se provodi bojkot.
Trgovine uzvraćaju udarac
Srbija se zajedno sa svojim susjedima pridružila bojkotu trgovina 31. siječnja. Izvijestili su kako su pet velikih lanaca prihodi pali za 37%, odnosno ostvarili su gubitak u iznosu od 4,5 milijuna eura. Kao rezultat toga, lanci su snizili svoje cijene i nudili popuste, no potom su počeli podizati cijene za oko 10 do 15%. Njihova udruga za zaštitu potrošača Srbije „Efektiva“ je najavila sljedeći veliki bojkot u periodu od 10. do 14. veljače.
Neefikasnost bojkota
Na jugu Balkana, u Crnoj Gori, su također sproveli bojkot trgovini 31. siječnja. Kao rezultat, pet glavnih lanaca trgovine je zabilježila pad prihoda od 56,14%. Ipak, građani su dan prije i dan poslije bojkota kupovali više nego inače, s čime su lanci skoro nadoknadili gubitke izazvani bojkotom. Također, unatoč tome što je premijer potaknuo sudjelovanje i pozvao trgovine na bojkot, lanci trgovine su dobili financijsku pomoć od države koja je izvorno bila namijenjena mirovinskom fondu. Iz navedenih razloga, njihovi lanci trgovine nisu osjetili toliki efekt bojkota naspram drugih zemalja na Balkanu.
Domino efekt u ostatku Balkana
Trend bojkota trgovina se proširio dalje na ostatak Balkanskog poluotoka, pa tako i u Kosovo. Na Facebooku su osnovali grupu naziva „Kosovo bojkotira“ koja je unutar samo tjedan dana prikupila preko 5000 ljudi. Svoju prvu akciju bojkota su zakazali za ponedjeljak, a pokret se proširio među ostale vodeće Facebook grupe, poput „Network Prishitina“ sa 65 tisuća ljudi, koji su ga podržali. U grupi su dijelili fotografije cijena proizvoda iz Njemačke i Švicarske i uspoređivali ih s cijenama u Kosovu, koje su značajno veće. Valja napomenuti kako je prosječna plaća u Kosovu 500 eura, koja čini 1/14 plaće u Švicarskoj (~7000 EUR).
Izvor: unsplash.com
U Sjevernoj Makedoniji, lokalna udruga potrošača je podržala poziv na bojkot kao i vodeće stranke koje podupiru zahtjeve za niže cijene te se očekuje manje kupaca u trgovinama nego inače. S druge strane, Albanija očekuje svoj prvi dan bojkota 16. veljače, dok se u Sloveniji putem društvenih mreža poziva na veliki bojkot u periodu od 27. siječnja do 9. veljače te se tek tada očekuju rezultati ove akcije.
U konačnici…
Iako bojkot može dovesti do kratkoročnih padova cijene, za trajnu promjenu, vlada države mora intervenirati i uvesti strože regulacije cijena, antimonopolsku politiku i subvencije za osnovne proizvode. Također, treba se povećati konkurencija, odnosno omogućiti lokalnim proizvođačima i manjim trgovinama pristup tržištu kako bi prekinuli dominaciju glavnih lanaca. Također, bez većih plaća, ne može se povećati kupovna moć kupaca. Iako bojkoti šalju jasnu poruku trenutačno, za dugoročnu promjenu, potrebni su veći potezi i intervencije.
