Svakom se barem jednom dogodilo da nema snage i motivacije na duži period. Emocionalno izgaranje se događa kada dugo proživljavamo stres. Freudenberg, američki psiholog, 70-ih godina stvorio je pojam burnout za opisivanje kroničnog stresa. Kako prepoznati i spriječiti burnout?
Sindrom izgaranja se opisuje kao bolest današnjice. Svatko ga može doživjeti bez obzira radi li ili studira. Za ljudsko tijelo je dobro kada proživljava pozitivan stres kao što je fizička aktivnost. S druge strane previše obaveza na poslu smatra se negativnim stresom.
Razlika između burnouta i stresa
Stres i burnout imaju skoro iste simptome. Važno je znati razliku između dva pojma. Stres može trajati nekoliko dana dok situacija koja nas uznemirava ne prođe. Simptomi stresa koji traju jako dugo dovode do emocionalnog opterećenja i izazivaju burnout. Možemo zamisliti situaciju da student u dva tjedna ima puno obaveza; ispiti, seminarski radovi i slično. Zbog velike količine posla neće znati gdje početi, i kada počne iscrpit će se u par dana. Preostale dane neće imati motivacije ni za sebe ni za učenje. Zbog lošeg stanja uma, osjećat će se fizički iscrpljeno i slabo.
Simptomi burnouta
Kada smo iscrpljeni jedna od stvari koja strada je naš imunitet. Na to se nadovezuju fizički simptomi poput slabosti i vrtoglavice. Kod žena se može poremetiti menstrualni ciklus zbog velike količine stresa. Kronični umor za sobom povlači probleme sa spavanjem. Raspored na koje je naše tijelo naučilo se promijeni i kasnije je potrebno više vremena za oporavak. Osobe koje proživljavaju burnout mogu biti anksiozne zbog previše posla, a manjka motivacije. Najgori simptom je depresija. Manjak produktivnosti i velika očekivanja dovest će do toga da osoba sebe krivi. Može se dogoditi da se osoba želi izolirati jer se ne osjeća dobro. Ne uživa više u stvarima koje voli ili se uspoređuje s drugima. Uspoređivanje ne pomaže, čak i kada ne proživljavamo burnout. Uvijek će netko biti bolji u nečemu od nas. Važno je pohvaliti sebe, čak i kada napravimo najmanju stvar kada nismo dobro raspoloženi.
Izvor: pexels.com
Kako spriječiti i liječiti?
Kada osvijestimo da proživljavamo stresno razdoblje trebamo odvojiti vrijeme za odmor. Ako je moguće neke zadatke odgoditi i posvetiti vrijeme sebi bi bilo idealno. Između učenja možemo uzeti 15-ak minuta pauze i prošetati se. Družiti se s obitelji ili prijateljima je super, a još je bolje kada s njima možemo pričati o tome kroz što prolazimo. Burnout možemo spriječiti tako da na vrijeme organiziramo vrijeme i postavimo si prioritete. Kalendar na mobitelu, fizički planer ili samo papir na koji možemo napisati naše obaveze nam pomaže da ih osvijestimo.
Razgovor s psihologom
Obitelj i prijatelji su velika podrška, ali ponekad nam ne mogu reći pravi razlog zašto se osjećamo tako kako se osjećamo i zašto prolazimo kroz neke loše trenutke. Razgovor sa stručnom osobom nikad nije loš izbor. Psiholozi nam mogu pomoći da osvijestimo što nam se događa i kako da se nosimo s problemima. Čak i ako nemamo velikih problema razgovor uvijek dobro dođe. Ponekad je bolje svoje probleme podijeliti s nekim tko se razumije u emocije i ljudsko ponašanje.
Zaključak
Sindrom današnjice može zahvatiti svakoga. Sami sebe i svoje zdravlje, moramo staviti na prvo mjesto. Simptomi se mogu prepoznati, a posljedice spriječiti ili ublažiti. Kada razgovaramo o svojim problemima i osjećajima bit će nam lakše. Burnout i stres jako su slični te je najbolje ne brzati sa zaključkom i dijagnozom. Uzmite vrijeme za sebe, radite što volite, ali nemojte se izolirati predugo. Iako je psiholog i dalje tabu tema kod nas, nemojte se ustručavati probiti taj led i pomoći sami sebi. Danas imamo puno obaveza, ali ako ih malo po malo rješavamo i isplaniramo svoje vrijeme bit će nam puno lakše.
