Ekonomisti i njihova traženost u poslovnom svijetu

LinkedIn

Kako to da si baš ekonomiju upisao? Znaš li da ih je puno na burzi? Posao možeš dobiti samo preko veze? Znam ja jednog prijatelja, njegova prijateljica je diplomirala ekonomiju i sad ne može naći posao, i na koncu ne radi u struci! – Česti izgled razgovora između ekonomista i ne ekonomista.

Što je zapravo ekonomist i čime se on bavi?

Ekonomist istražuje načine kako društvo iskorištava svoje ograničene izvore – sirovine, ljudski rad i kapital – kako bi proizvelo robu i usluge. Proučavaju i predviđaju financijske, gospodarske i komercijalne trendove primjerice nezaposlenost, poreze, inflaciju, itd. Analiziraju i istražuju ekonomske probleme i promjene u ekonomiji te o njima obavještavaju i savjetuju tijela državne uprave, industriju ili ulagače. Znanja također imaju u raznim područjima kao što su: računovodstvo, marketing, menadžment, poslovna informatika, trgovina, poduzetništvo, istraživanje, turizam…

PONUDA EKONOMISTA

Prema podatcima od Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) upisne kvote su ukupne. Odnose se na redovne i na izvanredne studente na svim studijima u Hrvatskoj, bili oni stručni ili sveučilišni, javni ili privatni. Nakon zbrajanja svih upisnih kvota dolazim do broja od 9.204 (od kojih je 6.242 redovnih) upisnih mjesta za preddiplomske studije ekonomije. To znači da svake godine, uz pretpostavku da se kvote popune, imamo preko devet tisuća upisanih brucoša ekonomije.

POTRAŽNJA EKONOMISTA

Prema informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u 2016. godini posredstvom Zavoda traženo je 5.021 radnika s diplomom ekonomije. Izračunam li omjer, dolazim do informacije kako je predviđeno čak 45% više upisnih mjesta za studente ekonomije, nego li je oglasa na Zavodu za zapošljavanje koja traže tu fakultetsku diplomu.

ZAŠTO DOLAZI DO “VIŠKA U PROIZVODNJI“

Podaci AZVO-a pokazuju da u Hrvatskoj trenutno postoji 130 visokih učilišta od čega su javna tijela osnivači u 104, a 26 ih je u privatnom „vlasništvu“. Većina privatnih učilišta nudi studijske programe iz ekonomije i srodnih disciplina zbog čega ekonomista ima daleko najviše.

Također, prilikom odabira fakulteta mnogi studenti su neodlučni te odabiru ekonomiju zato što nisu znali što drugo. Nije ni strano da ekonomija često bude “PLAN B“ studentu koji prvobitno nije upisao željeni fakultet.

POSAO ILI BURZA?

Anketa je pokazala da se nešto više od polovice (53,7%) ispitanika koji su pohađali privatna visoka učilišta zaposlilo još tijekom studija. U javnim fakultetima taj je udio iznosio 30,6%. Nakon diplomiranja taj se odnos, očekivano, mijenja u korist polaznika javnih visokih učilišta.

Prema tipu pohađanog visokog učilišta najveći se postotak ispitanika koji su pohađali javna visoka učilišta zapošljava putem HZZ-a (25,3 %). Kod ispitanika s privatnih visokih učilišta u najvećoj se mjeri zapošljavaju preko obitelji, prijatelja i poznanika (24,3 %).

Zanimljivo je da je veći broj onih koji pohađaju javna sveučilišta koji su prvo zaposlenje našli u struci u usporedbi s onima koji pohađaju privatne fakultete. Tako će gotovo četiri petine onih s javnih fakulteta (78,5%) prvi posao naći u području za koje su se školovali, dok je udio takvih na privatnim visokim učilištima bliži razini od dvije trećine (68,6%).

 

Uz sve navedeno znanje, ekonomist također povremeno piše novinske članke.

 

 

 

Podijeli

O autoru

Ciao, I sono studente di economia a Zagreb. Trenutno sam urednik rubrike University. Težim pisanju o psihologiji, energetici i društvenim paradigmama. Najdraže mi je pisati intervjue s ljudima koji imaju iskustva u poslovnom svijetu, volontiranju i putovanju. Osim što aktivno pišem također volim rock, crumble od jabuka i učenje talijanskog. Ono što me najviše pokreće je želja za bolje sutra.

Komentirajte