Kako su nastala praznovjerja

LinkedIn

Crna mačka, broj 13, razbijeno ogledalo, prosuta sol… Nije bitno vjerujete li u njih ili ne jer čak i ako ne vjerujete većina ljudi poštuje praznovjerja. Praznovjerja su vjerovanja u povezanost nekih običnih stvari s dobrom ili lošom srećom, iako nikada niti jedno od njih nije bilo znanstveno dokazano čak 86% ljudi kuca o drvo. Kucanje o drvo prakticira se još od drevnih poganskih vjerovanja da u drveću žive duhovi, a ako se ne želite ureći morate triput pokucati o drvo kako bi vam duhovi pomogli u borbi protiv zla.

Kako su nastala neka od najpoznatijih praznovjerja i imaju li doista više sreće ljudi koji vjeruju u njih?

 

Prolaženje ispod ljestava

Ovo praznovjerje je staro 5000 godina, a započelo je u drevnom Egiptu. Egipćani su trokute smatrali nečim svetim i povezanim s božanstvima te su upravo zbog toga gradili piramide. Ljestve nagnute na zid skupa sa zemljom čine trokut, a ako prođete kroz njega narušili ste njima sveti trokut. Ovo vjerovanje još se više proširilo kada se počelo širiti kršćanstvo. Naime, vjerovalo se da su ljestve bile naslonjene na križ u vrijeme Isusove smrti, a prolaženje ispod njih značilo je izdaja. U Engleskoj u 17. stoljeću osuđenici na smrt su prvo bili kažnjavani tako što su morali proći ispod ljestvi na putu prema vješalima.

Trebamo li se bojati crnih mačaka i broja 13?

Iako se praznovjerja ne povezuju s vjerom, postoji velik broj njih koja su započela zbog nekih kršćanskih vjerovanja. Djetelina s četiri lista donosi sreću baš zato jer ju je Eva, prema legendi, ponijela sa sobom da je štiti od zla prije nego je Bog nju i Adama istjerao iz Edena.

Triskaidekafobija ili strah od broja 13 započeo je u skandinavskoj mitologiji kada je 12 bogova bilo pozvano na večeru. Loki, bog razdora i zla, naljutio se jer nije pozvan te je svejedno došao na večeru, zbog toga je bilo 13 bogova na večeri te je izbio sukob u kojem je poginuo Balder, najomiljeniji bog među njima. Tako je nastao strah od ovog broja u skandinavskim zemljama, a  kasnije se proširio svijetom također širenjem kršćanstva, jer je Juda, 13. gost na Posljednjoj večeri izdao Isusa te je zbog toga Isus ubijen. Statistički, broj 13 nikada nije izazvao više nesreća od bilo kojeg drugog broja.

Crne mačke, ali i sve druge mačke, u drevnom Egiptu smatrale su se svetima i u to vrijeme su donosile dobru sreću. Kasnije su one povezivane s vješticama, a mit o tome da donose nesreću nastao je u srednjem vijeku kada je Crkva provodila lov na vještice. Neki su tada čak i vjerovali da se vještice i demoni mogu pretvoriti u crnu mačku i da vam zbog toga preko puta nije prešla mačka već netko prerušen u nju.

Imaju li više sreće ljudi koji poštuju praznovjerja?

Upravo ovim pitanjem pozabavili su se profesori Wiseman i Watt te su 1994. godine proveli istraživanje na 4000 ljudi. Neki ljudi imaju sreće i u ljubavnom i u poslovnom životu pa su takve ljude koji su pronašli savršene partnere, imaju dobru karijeru, mnogo novaca i sretan život svrstali u grupu iznimno sretnih ljudi, dok su one koji nemaju sreće ni u jednom području života svrstali u grupu iznimno nesretnih ljudi. Svi ispitanici popunjavali su upitnik u kojem su sami procjenjivali koliko su sretni ili nesretni u različitim životnim aspektima, a nakon toga je ispitivano koja praznovjerja prakticiraju u svakodnevnom životu.

 

Rezultati istraživanja pokazali su da sretni ljudi uglavnom prakticiraju praznovjerja koja donose sreću, kao što su kucanje o drvo, držanje palčeva ili figa i nošenje talismana za koje vjeruju da im donose sreću. Oni koji su bili svrstanu u grupu iznimno nesretnih ljudi, većinom su vjerovali u praznovjerja koja su povezana s nesrećom među kojima su hodanje ispod ljestava, razbijanje ogledala i broj 13. Statistički podatci su pokazali da 49% sretnih ljudi redovito drži palčeve, dok to radi samo 30% nesretnih. Među sretnicima samo je 18% izjavilo da ih je strah kada razbiju ogledalo, nasuprot 40% nesretnih ljudi koji su to smatrali velikom nesrećom. Najveća razlika pokazala se u vjerovanju u nesreću povezanu s brojem 13 pa se tako 55% nesretnih ljudi izjasnilo da se boje ovog broja, dok je istu izjavu imalo samo 22% sretnih ljudi.

 

 

 

 

 

Podijeli

O autoru

Bok! Studentica sam 3. godine Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Novinarka sam Managera od 2018. godine te sam prošle godine bila urednica Business rubrike. U životu se vodim jednostavnom filozofijom da ne treba ništa komplicirati jer je život vrlo jednostavan.

Komentirajte