Roditeljima prigovaramo što vjeruju svemu što vide na Facebooku, a mi smo počeli vjerovati svemu što vidimo na Instagramu i Tik Toku. Uz to, nešto čujemo i od prijatelja pa tako mnogi grade stavove na neutemeljenim informacijama, a da se uopće niti ne zapitaju koliko su te informacije točne.
Što je uopće kritičko razmišljanje?
Kritički razmišljati znači provjeriti informaciju koju čujete ili pročitate na internetu i to iz provjerenih izvora ili da barem zastanete na trenutak i razmislite ima li to uopće smisla. Dobro je i osobu koja nam je nešto rekla na lijep način pitati odakle joj ta informacija, a možda će vas upravo to potaknuti na sumnju i da to malo istražite.
Problem je i raspoznati koji su to provjereni izvori. Uglavnom su to podaci prikupljeni iz istraživanja koja dokazuju ili negiraju neku informaciju. Statistika ne laže.
Nije ni bitno da imate konkretne dokaze. Nema potrebe da provjeravate svaku informaciju koja do vas dospije, nego samo one koje su vam bitne. Nekada je dovoljno samo da se zapitate ima li to uopće smisla. Ako vam se čini da nema, vaša sumnja je dovoljna da to ne zapamtite ili ne govorite okolo.
Društvene mreže vole nepromišljanje
Glavni cilj osnivača društvenih mreža je zadržati korisnike na njima što duže. Kreatore sadržaja koji najviše okupiraju pažnju korisnika će pokazivati što većem broju istih.
A kako najbolje zadržati korisnike? Servirati im informacije u koje već vjeruju i stvoriti osjećaj da tako svi misle. Ili još snažnije, uvjeriti ih da su to činjenice. Na društvenim mrežama svima izlazi sadržaj u njihovom području interesa i tek poneki video koji je malo izvan tog okvira. Većina nije ni svjesna da se nalaze u vlastitoj „čahuri“, a da bi saznali nešto izvan njega potrebno je aktivno pretraživati.
Također, često se prikazuje sadržaj koji izaziva jake emocije pa se tako prezentirane informacije upijaju bez mnogo razmišljanja. Svi videi koje vidimo, a počinju s: „Nećete vjerovati…“ili „Jeste li znali…“ su tu da privuku pažnju, a ponekad šire lažne informacije. Velik dio sadržaja se širi bez temeljne provjere, a protiv tih videa se jedino možemo oduprijeti kritičkim razmišljanjem.
Izvor: Pexels.com
Kako steći kritičko razmišljanje?
Treba krenuti od pravog pitanja: „Tko to tvrdi i koji dokazi to potkrepljuju?“ Pokušajte se svaki put sjetiti tog pitanja dok ste na društvenim mrežama. Naravno, vaša znatiželja i spremnost na istraživanje će presuditi hoćete li uistinu dobiti odgovor. Potrebno je razmotriti stvari iz različitih perspektiva i biti otvoren za sve mogućnosti. Nekada jedan izvor neće biti dovoljan, a uglavnom nije istinito ono što piše samo na jednom mjestu. Ipak, ako isto piše na više različitih izvora, promišljena osoba će to prihvatiti čak i ako se protivi onome u što je vjerovala.
Možete ponekad izazvati svoje prijatelje tako da ih zamolite da vam objasne što su rekli ili dokažu da je to točno. Najslabiji su argumenti tipa „To svi rade.“ Vjerojatno će nekad argument skroz izostati.
Ipak, kritički misliti ne znači tražiti grešku u svemu, niti je cilj postići da svi ljudi isto misle. Bitno je zaključiti što je činjenica, a što pričanje u prazno ili što je osobno mišljenje te stvarati stavove na osnovu istine, makar to bilo suprotno onome što tvrde ljudi i cijeli internet.
