Kako odabiremo karijeru?

LinkedIn

Kada je bila mala, studentica Geodezije Kate Gojak htjela je biti veterinarka. Sve dok jednog dana nije imala priliku svjedočiti porodu krave.

„Voljela sam male i slatke životinjice i velika želja mi je bila biti veterinar, no kada sam vidjela kako jedan od njih porađa kravu, shvatila sam da su zapravo male i slatke životinje jedine kakve volim i profesija veterinara za mene je postala jedino veliko NE!“

Sigurni smo da Kate nije jedina kojoj se dogodila ovakva stvar te da smo svi imali snove u djetinjstvu za koje smo na kraju shvatili da nisu za nas. Kako dolazi do toga i kako uopće odabiremo karijeru? Odgovor na to pitanje su tražili mnogi psiholozi zato što je posao jedan od najvažnijih aktivnosti u našem životu kojeg često vremenski obavljamo više nego što provedemo vremena spavajući ili zabavljajući se. Isto tako velika većina ostane pri karijeri koju su prvu izabrali te je ne mijenjaju. Teorije koje se bave odabirom karijere datiraju još iz 1920-ih kada su psiholozi pokušali ustvrditi kako se pojedinac odluči za određenu liniju posla.

Ljudi karijeru biraju na osnovu svog tipa osobnosti te stila ponašanja. Jedan od teoretičara ovog područja, John Holland tvrdi kako ljudi žele raditi u okruženju s ljudima koji su njima slični te u okolini u kojoj mogu izraziti sebe i svoju osobnost. Međutim, nije samo osobnost presudna u odabiru. Još jedan od vodećih teoretičara u psihologiji, Albert Bandura tvrdi kako ljudi biraju onaj posao za koji misle da mogu najbolje odraditi, tako da sposobnost ima veliku ulogu u odabiru karijere. To je vrlo lako razumljivo uzmemo li u obzir da kad se prijavljujemo za posao, poslodavac traži određene sposobnosti te iskustvo. Isto se može primijeniti i za studente kada odabiru studije. Ako je netko izrazito loš u crtanju te ima limitirane umjetničke sposobnosti, onda neće upisati Akademiju likovnih umjetnosti jer sposobnosti za to nema. Drugim riječima, ljudi su motivirani karijerama koje zahtijevaju vještine koje oni posjeduju te za koje su sigurni da im mogu donijeti uspjeh.

Iako većina ljudi ostane pri prvom odabiru karijere do kraja života, nije nemoguće da dođe do nekoliko promjena karijera tijekom života, pogotovo u ovo novije doba mobilnosti karijera. To je zapravo potpuno normalno i razumljivo s obzirom na to da se čovjek mijenja kroz razna razdoblja života pa se tako mijenjaju i njegovi odabiri karijere.

Svi se mi nadamo da ćemo odabrati karijeru koju istinski volimo, no često se dogodi da nismo sigurni u to što odabrati ili da uopće nemamo interesa. Tada nije rijetkost da u neku karijeru upadnemo slučajno. Iako to zvuči jako neromantično, ovo je najčešći način kako ljudi odabiru neki posao. To dovodi do toga da se posao i karijera biraju skroz ravnodušno, stoga je nemoguće naglasiti koliko su ljudi zapravo izgubljeni. Puno mladih ljudi iz srednje škole izađe s mišlju ‘a što sad?’ te nemaju pojma koji fakultet odabrati, a to je ono što u velikoj mjeri određuje karijeru. Bilo da je riječ o lošem odgoju ili manama u školskom sustavu, puno više ljudi u neki posao ulazi u stanju apatije, nego što mislimo. Pritisak društva je također jedan od načina koji može odrediti karijeru. Ljudi se zbog toga često odluče za karijeru koja je društveno prihvatljiva i cijenjena za razliku od nečega što vole i o čemu sanjaju.

Ono na što moramo paziti tijekom odabira karijere jest da imamo razumijevanje vlastitih sposobnosti te znanje o različitim industrijama kako bi mogli prosuditi jesmo li prikladni za karijeru koju želimo. Imati snove i nadanja da će za nas vrijediti ona ‘ako odabereš posao koji voliš nećeš morati raditi ni dana’ je dobro, no trebamo racionalno i objektivno razmišljati i biti iskreni prema sebi te ustanoviti jesmo li kvalificirani za svoj dream job ili ne. Na sreću, postoje razni testovi osobnosti i karijere koji sve one izgubljene mogu uputiti na pravi put.

Podijeli

O autoru

Pozdrav! Studentica sam prve godine diplomskog studija Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Novinarka sam Managera od 2019. godine te sam bila urednica rubrike University, a ove godine sam preuzela ulogu glavne urednice. Osim što aktivno pišem, također volim filmove i književnost te snimanje i montiranje koje želim usavršiti. Izrada memeova mi također nije strana. U životu se vodim jednostavnom filozofijom da uvijek treba izaći iz svoje comfort zone i pobijediti strahove te onom ​"fake it till you make it", a ono što me najviše pokreće su ljubav prema pisanju i prijatelji koji su mi podrška u svemu.

Komentirajte