Od 1. siječnja 2023. g. smo uveli novu valutu – euro, a u Europskoj uniji smo skoro puno desetljeće. Postoji sedam sjedišta i važnih institucija već spomenute Unije, a ja vas danas vodim u Strasbourg – sjedište Europskog parlamenta.
U rujnu prošle godine sam u sklopu Erasmus projekta sa još nekolicinom studenata iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije posjetila Europski parlament u Strasbourgu. Dotada viđan samo na Internetu i televiziji, činio se kao nestvarno iskustvo i doživljaj.
Izvor: Maja Poljarević, Europski parlament
Izložba o najstarijem europskom gradu
Na početku nas je dočekao Ivan Vilibor Sinčić, hrvatski zastupnik u Parlamentu, te je otvorio i predstavio nam izložbu „Vinkovci: The Oldest Town in Europe Still Living in Croatia“ . Izložba se sastojala od 30 panoa sa slikama i tekstom o povijesti Vinkovaca. Sama zgrada parlamenta me naravno oduševila kao i atmosfera unutra, gledano s nekog poslovnog aspekta. Svi djeluju užurbani, puni obaveza, ali imaju i prostore za pauze, ugodan ručak i druženja. Po stilu gradnje se vidi da je to definitivno suvremena arhitektura koja je malo koga ostavila ravnodušnim.
„Okrugla“ dvorana
Parlament ima pet zgrada, a sve su nazvane po uglednim europskim političarima te se nalaze u Europskoj četvrti grada. Glavna zgrada Louise Weiss, svečano je otvorena 1999.g., a izgrađena je na spajanju Ila i kanala Marna – Rajna. U njoj se nalazi upravo ona „okrugla“ dvorana koja je svima najpoznatija. Sam pogled iznutra na rijeku je predivan i vjerujem da se nitko ne bi bunio da ima tako predivan pogled na radnom mjestu.
Izvor: Maja Poljarević, Europski parlament
U glavnoj dvorani, članovi su grupirani s obzirom na političke skupine, a nezavisni su smješteni u stražnjem dijelu dvorane. Sva su mjesta opremljena mikrofonima i slušalicama za slušanje prijevoda. Ono što je meni bilo zanimljivo za vidjeti su kabine za prevoditelje. Smještene su sa stražnje strane dvorane, na očigled ne biste rekli da se iza crnih stakala nalaze prevoditelji, ali kada bolje pogledate, vidjet ćete upravo njih. Svaka zemlja ima svoju „sobu“ i svoj broj, pa primjerice želite li slušati prijevod na hrvatskom, okrenut ćete broj 24.
Izvor: Maja Poljarević, Europski parlament
Tko bira članove Europskog parlamenta i koje su funkcije EP-a?
Od 1979. godine građani Europske unije svaki pet godina glasanjem biraju članove Parlamenta. Ni Parlament ni Vijeće nemaju moć zakonodavne inicijative, u tom području djeluje Europska komisija. Parlament može npr. mijenjati i odbacivati zakone, ali ako se želi iznijeti prijedlog zakona potrebno je da Komisija izradi nacrt prije negoli se krene u zakonsku proceduru.
Izvor: Maja Poljarević, Europski parlament
Sastav EP-a
Zastupnici su u glavnoj dvorani smješteni prema svojoj političkoj opredijeljenosti, a 1/3 zastupnika čine žene. Raspodjela mjesta u Parlamentu dodjeljuje se svakoj državi ovisno o broju stanovnika. Ima smisla, zar ne? Zašto bi Hrvatska sa manje od 4 milijuna stanovnika imala 90-ak zastupnika, a Njemačka sa 80 milijuna stanovnika 12 zastupnika. Zapravo je obrnuto. Što je država veća, na neki način više je građana i potrebno da jedan zastupnik bude izabran. Najviše zastupnika u EP-u ima upravo već ranije spomenuta Njemačka, a najmanje Malta, Cipar i Luxembourg sa svojih 6 zastupnika.
Izvor: Maja Poljarević, Europski parlament
Koliko iznosi proračun Europskog parlamenta te kolike su plaće zastupnika?
I za kraj sam ostavila nekakve brojke koje bi mogle biti zanimljive. Svake godine proračun iznosi otprilike oko 2 milijarde eura, što omogućuje rad 705 zastupnika na 24 jezika. To je samo jedna petina svih administrativnih troškova institucija EU, a većina odlazi direktno na zemlje članice.
Ono što nas većinu zanima je kolike su plaće europarlamentaraca, a Statut kaže da je bruto mjesečna plaća zastupnika 9.386,29 €. Plaća se isplaćuje iz proračuna Parlamenta, a svi zastupnici plaćaju i porez te doprinose za osiguranje, nakon toga im plaća iznosi 7.316,63€. Nije za žaliti se, zar ne?
