Studiraj i radi

LinkedIn
Zaposliti se tijekom studija uvijek je dobra ideja koja osim zarade sa sobom vuče nova iskustva, vještine i poznanstva. Statistika nam pokazuje da veći postotak studenata u Hrvatskoj radi bar jednom tijekom godine. Naći posao kao student relativno je lako i postoji niz poslova koji su rezervirani za mlade. Mi donosimo kratki pregled realnosti studentskog rada u Hrvatskoj.

Najpopularnija radna mjesta za studente

U Hrvatskoj Kaufland zapošljava najveći broj studenata, a prate ga H&M, DM, Globalna hrana i Konzum. Studenti često biraju telekomunikacijske kompanije. Hrvatski telekom i Iskon Internet svake godine su u 10 najčešćih poslodavaca studentima. Slijede ih modni brendovi Zara i H&M.

Rad za vrijeme ljetne sezone također je popularna opcija. Studenti koji za vrijeme zimskih mjeseci ne stignu raditi uz studij, iskoriste priliku ljetnih mjeseci i zaposle se u (najčešće) ugostiteljstvu ili turizmu.

Izvor: Pexels.com/ Daria Obymaha

Kako doći do posla?

Poslodavci se uglavnom oglašavaju preko stranica Studentskog centra te kontaktiraju fakultete. Aplikacija Ding kreirana je posebno za studente u potrazi za poslom. Pri prijavi za posao ne treba se slati životopis već poslodavac vidi vaš profil na kojem ste naveli iskustvo, obrazovanje i slično.

Neoporezivi dohodak

Studenti su se ove godine izborili za promjenu možda najproblematičnijeg dijela zakona o studentskom radu. Maksimalni neoporezivi dohodak podigao se s 1500 na 24 000 kuna. Dakle, studentski rad se ne oporezuje dok student u jednoj kalendarskoj godini ne zaradi više od 24000 kuna. Studenti su se godinama žalili na ovaj dio zakona jer ih ograničava na svotu koja im svakako nije dovoljna za financiranje života. Minimalna satnica je rasla, ali maksimalni dohodak je ostajao isti. Studentski rad je u cijeloj Europi neoporeziv, ali mnoge zemlje nemaju definirano koliko student smije zaraditi te se studentski rad regulira na druge načine. Francuska dozvoljava da studenti rade 670 sati tijekom akademske godine (od početka rujna do lipnja) što ne uključuje vrijeme provedeno na stažiranju, a Njemačka 20 sati tjedno. Njihov zakon o studentskom radu bavi se satima provedenim na poslu, a ne zaradom, kako ne bi došlo do iskorištavanja jeftinije radne snage. Jedini uvjet studentskog rada u Švedskoj je da se 40 sati izdvoji na studiranje.

Izvor: giphy.com

 

Status studentskih radnika

Uslijed Covid-19 krize, mnogi studenti su otpušteni sa svojih radnih mjesta što je potaknulo raspravu o statusu studenata radnika.

Studentski rad predstavlja fleksibilan radni odnos. Ugovor se sklapa na jedan mjesec, a poslodavac snosi manja porezna opterećenja. Studenti su se tijekom korona krize žalili na svoj nezaštićeni status. Poslodavac nema obavezu otkaznog roka, a ako se student nađe u samoizolaciji gubi zaradu tih dva tjedna izostanka dok je „normalnom“ radniku plaćena naknada. Iako fleksibilnost studentskog rada ima svoje prednosti i olakšava im ulazak u radni odnos, situacije poput ove ukazale su na mane takvog sustava.

Izvor: giphy.com

Podijeli

O autoru

Bok! Studentica sam politologije na Fakultetu političkih znanosti. U HSA sam od 2019. godine, a ove godine pridružila sam se Manageru!

Comments are closed.