Lude dvadesete, opet?

LinkedIn

Svim sam se silama borila protiv ovakvog uvoda, ali moram pokleknuti pred klišejem: povijest se ponavlja. Možda ne na isti način, ali po sličnom scenariju. Slično kao astrologija (dajte mi sekundu, objasnit ću se), koja ne temelji svoja predviđanja toliko na prodaji magle koliko na analizi prošlosti i uzoraka koji se ponavljaju u ciklusima. Niz neobičnih fenomena koji su se odvili u našem desetljeću 2020ih djeluje kao da je netko sa slabim vidom i još slabijom maštom prepisivao s ispita od 1920ih: pandemija, rat, drastične promjene života, pobuna mladih itd. Prema tome, razumljivo je zašto su neki (nepopravljivi optimisti, doduše) iz ovih sličnosti zaključili da nam se spremaju nove lude dvadesete. Desetljeće bezbrižnosti, bunta, kreativnosti i potpune raspojasanosti čini se kao nešto što bi svima nama dobro došlo. No, koliko je to ostvarivo?

Lude dvadesete, poznate i kao „roaring twenties” nastupile su nekoliko godina nakon prvog svjetskog rata praćenog sa španjolskom gripom, a završile utonućem u veliku depresiju 1930ih. Delirij okončavanja dugogodišnjeg rata, kao i skorog slabljenja epidemije, pomeo je svaki trag brigama i patnji. Sada je bilo vrijeme za partijanje. Tehnološki napredak donio je do tad nezamislivu komociju prosječnom čovjeku i širom otvorio vrata konzumerizmu bez osvrtanja. Kulturni i društveni život bili su u punom cvatu. Art deco, Harlemska renesansa, ekspresionizam, jazz, speaksies samo su neki od mnoštva pojmova koji su ovo desetljeće oblikovali u prvo zaista moderno doba. A glavnu su riječ u tom sjajnom kaosu vodili bunt i promjena. Poznato?

Izvor: The Guardian

Prethodne turbulencije

No, počnimo s osnovama. Vrijeme netom prije ludog desetljeća najdublje je obilježio prvi svjetski rat. Njegov je razorni utjecaj zaokružila pandemija španjolske gripe (pravim imenom influenza) kojom se do početka 1920. zarazila gotovo trećina svjetske populacije. Izravna suvremena poveznica s ovime je, naravno, koronavirus te ruska invazija na Ukrajinu. Iako je u prošlom stoljeću glavnu riječ vodio rat, u naše je doba presudna bila upravo pandemija, koja je čitavi svijet prisilila na promjenu života i načina razmišljanja. Novi oblik funkcioniranja svrgnuo je neke stare navike do daljnjega, a čovječanstvo koje je već odavno uljuljkano u svoje rutine izbačeno je iz utabanih puteva i moralo se snaći u nečemu novom.

Pobuna mladih generacija

Ipak, nisu svi trebali pandemiju da bi se probudili. Mlađe generacije već godinama rade na promjeni paradigmi društva. Pobuna mladih u ime ekologije i klimatskog aktivizma može se povezati s pobunom sufražetkinja za emancipaciju žena. Svrgavanje starog sistema pomoću mladih, entuzijastičnih ljudi koji se bore za svoju budućnost svakako je vrlina obaju desetljeća. 

Osim društvene aktivnosti, mlada generacija je i tad i sad sablažnjavala prošle naraštaje svojim naprednim i beskompromisnim idejama. Prije sto godina to je bila uloga “flapperica”, koje su iz uštogljene i stidljive “Gibson girlprešle u kul partijanerice u kratkim haljinama. U današnje doba, iz perspektive mode, veliku su promjenu donijeli mladi u borbi protiv brze mode te u sve izraženijoj individualnosti u stilu odijevanja. Procvat seksualne slobode s pojavom kontracepcije, koju su 1920ih zagovarale žene poput Margaret Sanger, u današnje doba očitava se u sve većem prihvaćanju seksualnosti i spolova kao i otvorenom razgovoru o dotadašnjim tabu temama.

Izvor: All That’s Interesting

Razlike – tad i sad

No, zašto sam rekla da su ovo očekivanja nepopravljivih optimista? Jer se neke ključne karike ludih dvadesetih teško mogu ponoviti u istom intenzitetu. Ekonomski gledano, investicije koje su svojevremeno procvale u raskalašenim ludim dvadesetima sada se kolebaju u strahu od nadolazeće krize. Ipak smo, čini se, nešto naučili iz prošlosti. Tehnološke inovacije, iako potencirane u periodu lockdowna, danas su nadogradnja svakodnevici, dok su prije značile potpuni preokret. I pozicija posla na listi prioriteta se promijenila. Calvin Coolidge, trideseti predsjednik SAD-a, svojevremeno je izjavio „Čovjek koji gradi tvornicu gradi hram. Čovjek koji radi tamo štuje ga.” Današnje generacije, čije su zvijezde vodilje quiet quitting i work-life balance teško bi se složile s njim.

Izvor: Medium

Možda ipak?

Unatoč razlikama, dalo bi se zaključiti da i naše dvadesete imaju potencijala biti lude. Možda će do te ludosti doći na izvrnutije i manje očekivane načine, ali činjenica je da je naša mlada generacija ona koja u sebi nosi promjenu. Zato vjerujem da smo na dobrom putu da u nadolazećim godinama kreiramo društvenu klimu za novo desetljeće jedinstvenih ideja, kreativnosti, novih društvenih struja i hedonizma po našim pravilima.

Napomena: Idealizirana orgija kakva je prikazana u Velikom Gatsbyju, i prema kojoj se svi orijentiramo kada je riječ o ludim dvadesetima, bila je dostupna samo uskom privilegiranom krugu ljudi. Ostatak svijeta borio se s realnošću i posljedicama koje su rat, epidemija i kriza ostavili na svakodnevni život prosječnog čovjeka. Činjenica da je život unaprijeđen i obogaćen i dalje stoji. Međutim, ideja o savršenstvu tog desetljeća uvredljiva je onima koji su ju zbog lošijeg ekonomskog ili rasnog statusa propustili ili čak zbog nje ispaštali (npr. masakr u Tulsi 1921.).

Podijeli

O autoru

Bok! Studiram na EFZGu i pišem za Manager u svojoj kolumni. Kako me svašta zanima i uvijek sam posvuda, moji članci prate sličnu filozofiju: kultura, moda, noćni život i tako unedogled. U slobodno vrijeme držim svoj dućan odjeće i nakita, trčim po Zagrebu od kave do izlaska (pa opet kave) ili smišljam ideje za svoj pedeseti projekt po redu.

Comments are closed.