Povijest SC-a – od svečanog otvaranja do ukidanja čučavaca

LinkedIn

Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu sastoji se od raznih paviljona gdje dolazimo jesti, podizati studentske ugovore, partijati (prije korone, šmrc) ili samo se družiti. No, prije nego je Savska 25 postala mjesto okupljanja gladnih studenata, imala je raznoliku povijest.

Na današnjem mjestu SC-a 1895. godine nalazila se tvornica namještaja Bothe i Ehrmann d.d. koju je osnovao Samuel Erhman. Naši prabake i pradjedovi sigurno su se opremali Erhman namještajem jer je njegova tvornica bila glavna tvornica namještaja u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Ipak nije dugo trajala te se preselila u Beč, a 1909. obrtničko udruženje Zagrebački zbor u njemu je vidio prostor za održavanje svojih sajmova, no ni oni nisu potrajali. Ubrzamo li do 1930-ih vidjet ćemo da su tada izgrađeni nacionalni paviljoni i poznati Francuski paviljon, kružni hram sa stupovima i krovištem kojeg je dizajnirao arhitekt Robert Camelot. Paviljon je postao pravo izložbeno i kulturno mjesto, a i danas se tamo organiziraju izložbe, koncerti, ali i modne revije.

Izvor: Društvo Arhitekata Zagreb

Napokon, Studentski centar osnovan je 1957. godine kada studenti dobivaju prostor od Zagrebačkog velesajma. Centar je nastao po ideji Sveučilišnog odbora Saveza studenata Jugoslavije te će postati središte studentskih zbivanja narednih godina.

Prostori bivše tvornice namještaja pretvoreni su u menzu, kinodvoranu, čitaonicu i klub. Svi paviljoni bili su dio Centra te za studentsku uporabu, a francuski je trebao biti plesna dvorana. Cilj SC-a je bio pružiti studentima niz raznih sadržaja, od sportskih do kulturnih. Talijanski paviljon nakon adaptacije 60-ih godina služio je kazališnim predstavama studentske tribine 5 poslije 8, a danas ga znamo kao Teatar &TD. Tu su još i naravno Galerija SC-a, kultnog mjesta hrvatske suvremene umjetnosti te Čehoslovački paviljon, danas poznatiji kao Multimedijalni centar. Postojao je i Njemački paviljon koji je izgorio i urušio se 1997. godine.

Svečano otvaranje SC-a dogodilo se 15. travnja 1959. godine kada su studenti predstavili sve paviljone i kada je počelo ulaganje u Centar. Najveće ulaganje zasigurno je bila već sad kultna Univerzijada, 1987. godine. U to vrijeme kasnih 80-ih, u Student servis bilo je učlanjeno više od 18 tisuća studenata koji su obavljali 120 tisuća različitih poslova te sveukupno zaradili 21 milijardu dinara. Kino SC bila je posebna dvorana gdje studenti nisu samo gledali filmove. U toj prostoriji održan je Studentski zbor i upravo iz te prostorije su studenti 1971. izašli na ulice u Hrvatsko proljeće. Povijesni ljudi tadašnjeg Zbora bili su Ivan Zvonimir Čičak, Goran Dodig i Dražen Budiša. Dajući potporu vođama Hrvatskog proljeća Savki Dabčević-Kučar i Miki Tripalu, sva trojica bila su uhićena, a na suđenju su bili okarakterizirani kao “kontrarevolucionarna zavjerenička grupa“.

Izvor: Sandra Šimunović/Pixsell

Danas revolucija od strane studenata rijetko ima, no studentski duh još uvijek je tu. Još uvijek se druži, jede, uči i traži poslove u nepromijenjenim prostorijama SC-a. Naša generacija nije svjedočila izgradnji paviljona, svečanom otvaranju ili Hrvatskom proljeću, ali zato je svjedočila povijesnom događaju kojem je okončana muka svih studenata – zamjeni čučavaca za normalne WC-e. Tko zna kakvu bi revoluciju mi digli da se to nije dogodilo.

Podijeli

O autoru

Pozdrav! Studentica sam prve godine diplomskog studija Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Novinarka sam Managera od 2019. godine, a ove godine sam postala urednica rubrike University u koju pokušavam uvesti zanimljive i raznolike teme koje se tiču najboljeg razdoblja u životu pojedinca - studiranja. Osim što aktivno pišem, također volim filmove i književnost te snimanje i montiranje koje želim usavršiti. Izrada memeova mi također nije strana. U životu se vodim jednostavnom filozofijom da uvijek treba izaći iz svoje comfort zone i pobijediti strahove te onom ​"fake it till you make it", a ono što me najviše pokreće su ljubav prema pisanju i prijatelji koji su mi podrška u svemu.

Komentirajte