Prednosti i nedostaci online studiranja

LinkedIn

Pandemija koronavirusa usporila je čitav svijet, a iznimka nisu ni studenti. Opaki virus je većinu britkih i mladih umova natjerao na studiranje od kuće što je nekima teško palo, dok drugi nisu mogli dočekati kraj „uobičajenog“ načina izvođenja nastave. Riječima Nelsona Mandele, „obrazovanje je najsnažnije oružje putem kojega se može promijeniti svijet“, a kako online nastava utječe na studente, pročitajte u nastavku.

PRILAGOĐENIJI NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE

Zasigurno jedna od najvećih prednosti je pristupanje predavanju od bilo kuda u svijetu, uz uvjet stabilne internetske veze i računala ili omiljenog alata putem kojeg se prati nastava. Također, studenti i profesori s invaliditetom mogu kvalitetnije sudjelovati u nastavi jer su udaljeni samo jednim klikom miša, nego što bi to bio slučaj u uobičajenom načinu izvođenja nastave. Nadalje, profesori su postali interaktivniji s studentima tako što postavljaju više materijala u svoje virtualne učionice poput dodatnih prezentacija, znanstvenih članaka i istraživanja te zanimljivih video sadržaja vezanih uz njihovo predavanje.

Ono što je predstavljalo najviše muke studentima koji nisu iz područja gdje se nalazi njihov fakultet su upravo- putovanja i smještaj. Svima dobro poznati stres oko nalaženja stana, cimera, ili natječaja za studentske domove nestaje s pojavom online studiranja. Naravno, do izražaja dolazi i značajna financijska ušteda koja će zasigurno rasteretiti ionako skromne studentske budžete. Za sva ranojutarnja predavanja i seminare, pogodnosti online nastave su vidljive jer nude mogućnost studentima da se kvalitetno odmore i pripreme za nove izazove te ne moraju gubiti vrijeme na spremanje i prijevoz do fakulteta. Budimo iskreni, nikome nije drago ući u tramvaj ili autobus prepun ljudi gdje su svi natiskani kao sardine u 7 sati ujutro.

NEMA VIŠE STUDENTSKOG ŽIVOTA

Većina studenata voli uobičajeni način predavanja zbog jedne od najvažnijih odlika studiranja- druženja s kolegama. Zamislite koliko ste samo novih i zanimljivih ljudi upoznali prije ove krize samo zato jer je nepoznata osoba sjela pored vas u dvorani. Koliko ste samo kava popili između predavanja, koliko ste puta menzu posjetili, koliko ste puta vidjeli zgodnu djevojku ili mladića u hodniku i nikada više. Nažalost, ova nova „normalna“ situacija nas je natjerala da se odreknemo svega toga. Dragi brucoši, ne očajavajte, ne morate se osjećati zakinuto jer vjerujemo da će se i ova situacija razriješiti te da će te i vi okusiti prave čari uobičajenog studiranja, riječima Mile Kekina i Hladnog Piva- „i ovo će proći“.

Nadalje, studenti s slabijim razvijenim navikama učenja ili manjkom koncentracije vrlo lako mogu izgubiti usredotočenost na predavanje. Ukoliko profesor ne traži da student bude prisutan s upaljenom kamerom, vrlo je lako raditi nešto drugo poput surfanja na društvenim mrežama ili čak kuhanja ručka, da i toga smo se nagledali, a samim time se gubi i smisao predavanja te se student posljedično nalazi u zaostatku s gradivom.

Zabrinutost studenata dolazi u skladu s narušavanjem njihove privatnosti te potencijalnim opasnostima koje donosi online nastava. Naime, osobne informacije svakog studenata poput e- adrese, brojeva mobitela i drugih su podložniji hakerskim napadima pošto se sve više koriste virtualne učionice. U Hrvatskoj se u većini slučajeva online nastava odvija preko Google Meet-a te se studenti uključuju u nastavu s e- adresom svoga fakulteta i na taj način njihove privatne e- adrese ostaju zaštićene. Ovoj virtualnoj učionici je moguće pristupiti samo s e- adresom fakulteta te profesor, koji ujedno i kreira sastanak, može onemogućiti odnosno odbiti pristup svakome tko pokuša ući u nastavu s nepoznatom e- adresom. Zanimljivo, u Sjedinjenim Američkim Državama se u srpnju 2020. godine dogodio proboj na platformi ProctorU gdje su postali izloženi osobni podaci 444 000 američkih studenata. Također postoje i zabrinutosti oko samopromoviranja online platformi poput Google Meet-a gdje se Google reklamira fakultetima i školama te ujedno i samim studentima.

Podijeli

O autoru

Pozdrav, student sam 3. godine poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu. Od 2020. godine sudjelujem kao suradnik i novinar u sklopu vođenja profila društvenih mreža magazina „Manager“. Naši novinari i novinarke marljivo istražuju i pišu svoje članke dok je moja zadaća promovirati iste te zainteresirati čitatelje za tekstove s područja business-a, university-a te lounge-a koji čine naš magazin. Također volim pisati o raznim temama koje se tiču studentskog života i tehnologije. U slobodno vrijeme uživam u bavljenju sportom kao što je trčanje jer smatram da je fizička aktivnost vrlo važna za zdravlje. Smatram da u životu čovjek mora imati dovoljno velike ciljeve jer ako ga oni ne straše, to znači da su ti ciljevi premali.

Komentirajte