Erasmus je program Europske unije za razmjenu studenata koji pruža nevjerojatno iskustvo studiranja i putovanja koje ti može otvoriti oči prema svijetu i upoznati te s različitim kulturama, stilovima i načinima života. Međutim, nije neuobičajeno da se osjećaš potišteno nakon povratka kući. Ovaj osjećaj depresije čest je među studentima koji su se upravo vratili sa svojih avantura u inozemstvu.
Depresija poslije putovanja može se manifestirati kroz mnoge osjećaje, poput osjećaja tuge za zemljom i prijateljima koje ste upoznali na razmjeni i nedugo se od njih rastali, također čest je osjećaj usamljenosti nakon povratka. Zbog ubrzanog načina života na razmjeni i okruženosti s puno različitih ljudi, povratkom kući život se zna činiti usporeno i monotono.
Za studente koji se ovako osjećaju važno je znati da su te emocije normalne i da će s vremenom proći. Do tad, najbolji način za studente koji su se vratili s Erasmusa te se osjećaju izgubljeno, iako su kod kuće, bitno je da si dopuste malo prostora i odsustvo iz svakodnevnog života. To će im dati priliku da razmišljaju o svim iskustvima stečenim za vrijeme razmjene i svim ljudima koje su sreli tijekom tih par mjeseci. Prepričavanje priča s Erasmusa svojim prijateljima također bi moglo pomoći da se sjetite svih lijepih trenutaka, ali i da sjećanja održite živima!
Pričao sam s prijateljima koji su se vratili s razmjene, a ovo su neka od njihovim Post Erasmus iskustva.
S koliko ljudi s Erasmusa si još u kontaktu?
Više manje u nekom čestom kontaktu sam s 5-6 osoba s kojima sam si i bila najbliža za vrijeme razmjene, a povremeno se čujem s njih desetak!
Izvor: Pexels.com
Je li ti odgovarao usporeniji način života nakon povratka?
Pri povratku s razmjene prvih sam tjedan dana bila jako sretna da sam doma nakon punih šest mjeseci izbivanja, ali onda me je neka melankolija uhvatila i samo sam željela ići nazad jer se ovdje ništa nije činilo tako “uzbudljivo”, no nakon nekog vremena sam se navikla na rutinu života nazad u RH.
U međuvremenu sam ponovno posjetila svoj drugi dom. To je jedno predivno mjesto, srcu drago i volim grad kao takav, kao i sve ljude koje sam tamo upoznala. A grad bez mojih Erasmus ljudi nije se činio isto, jer na kraju krajeva it’s all about the people!
Portugal mi je pružio predivne uspomene i bilo je to najboljih pola godine u mome životu, fali mi. Sad je kako bi Portugalci rekli saudade osjećaj prisutan, ali znam da ću ga sigurno još posjećivati, ali i prijatelje koje mi je donio!
Jesi za vrijeme boravka razmišljala o preseljenju dužeg perioda u toj državi?
Dok sam bila tamo željela sam se preseliti, po prvi puta izvan Lijepe naše da sam se mogla zamisliti da zapravo živim na nekom novom mjestu, zato sam i produžila mjesec dana boravka u krajnjoj liniji.
Kako ti je bilo upoznavanje na faksu i koliko brzo si našla skupinu ljudi koja ti odgovara?
Na faksu sam poprilično brzo našla ljude, većina erasmusovaca je dosta otvorena i svi želimo upoznavati nove ljude/kulture i novi grad! Osim toga imala sam sreću da sam imala super cimere s kojima sam brzo kliknula i oni su bili moja obitelj daleko od doma.
Izvor: Pexels.com
Smatraš li da si otvoreniji?
Smatram da sam puno toga naučila i da sam nakon razmjene jos vise odrasla kao osoba! Po prvi puta sam samostalno živjela i studirala daleko od doma i to me je uvelike obogatilo što osobno što profesionalno, volim što mi je to iskustvo donijelo i proširilo horizonte i vidike!
Vodiš li drugačiji stil života od povratka?
Iako se smatram poprilično otvorenom osobom, mislim da sam još otvorenija postala i više go with the flow što se tiče svega u životu nazad doma. Iako sam odrasla u Zagrebu, otkad sam se vratila s Erasmusa, dobivam želju da vise istražujem i upoznajem grad, otkrivam njegove tajne i mjesta, kao što sam to radila kad sam došla u potpuno novi i nepoznati Lisabon na početku razmjene.
Jel se osjećaš kao da si između dvije vatre?
To su me svi upozorili prije nego sam otišla, da kad se vratiš, imat ćeš osjećaj da te uvijek srce vuče za drugim krajem, izvan granica Hrvatske, jer teško ćemo se opet okupiti svi u istom sastavu i istom broju – jer grad čine ljudi koji te nauče novim ritualima, spoje se kulture, svi se jedni drugima prilagode. Dođeš tamo i sve se promijeni preko noći, ali sve brzo zavoliš, teško ti je onda otići i sve ostaviti iza sebe, ali uzmeš sva iskustva i događaje sa sobom. Naučila sam kuhati, biti samostalna, ovisiti o sebi, susretala se s problemima koje nisam mislila da mogu riješiti. Više sebe cijeniš jer shvaćaš da si sposoban za puno stvari, ali zbog toga ti je tu teško te nakon vraćanja postaneš depresivan jer na razmjeni stalno isprobavaš nešto novo, a kad se vratiš, sve stane i vratiš se starim navikama. Lijepo je družiti se ovdje s prijateljima, ali ti nedostaju putovanja, užurbanost, raznolikost. Stvorili smo tamo neke navike koje tu fale, cijelo vrijeme imam osjećaj kao da ne pripadam ni tu ni tamo. Malo bittersweet trenutak, drago ti je da si iskusio, ali uvijek želiš ispočetka.
Preporučaš li iskustvo?
Preporučam svakako, ali uistinu ako se osjećate spremnim na takav korak u svome životu!
