S početkom nove akademske godine, mnogi studenti si postavljaju isto pitanje: ,,Kako da ove godine učim bolje, a ne više?” Često se u početku zaletimo s planovima da ćemo svaki dan marljivo proučavati sve predmete, no ubrzo se suočimo s iscrpljenošću i gubitkom motivacije.
Umjesto da se oslanjate na “kampanjsko” učenje pred ispite, ovaj semestar probajte nešto drugačije. Postoji niz dokazanih metoda koje vam mogu pomoći da učite efikasnije, s manje stresa i boljim rezultatima. U ovom članku istražit ćemo različite metode učenja koje bi vam mogle pomoći pri usavršavanju gradiva. Ipak, nije stvar u tome koliko učimo, nego kako učimo.

Izvor: pexels.com
1. Feynmanova tehnika
Jedna od najučinkovitijih metoda učenja dolazi od genijalnog fizičara Richarda Feynmana, a zove se – Feynmanova tehnika. Zvuči komplicirano? Upravo suprotno! Ideja je da uzmete kompleksan pojam, razdvojite ga na dijelove i zatim ga prepričate koristeći jednostavnu terminologiju, kao da ga objašnjavate petogodišnjaku. Poanta je u tome da ako možete jasno i jednostavno objasniti pojam nekom drugom, znači da ga stvarno razumijete. Ova metoda tjera vas da uklonite nepotrebnu složenost i stvarno razmislite o suštini onoga što učite. Sljedeći put kad se borite s teškim gradivom, pokušajte ga objasniti svom „slušatelju“. Ako uspijete, sigurni ste da biste isto mogli ponoviti i na ispitu!
2. Aktivno prisjećanje
Ako mislite da je samo čitanje knjige ili skripte dovoljno za uspjeh na ispitu, vrijeme je da se upoznate s tehnikom aktivnog prisjećanja. Ova metoda podrazumijeva da prvo pažljivo pročitate tekst kako biste ga razumjeli, a zatim, bez gledanja u materijale, pokušate se prisjetiti što ste pročitali. Nakon toga, ponovno provjerite materijale kako biste popunili praznine u onome čega se niste mogli sjetiti. Zašto je ovo toliko važno? Pasivno čitanje često ne pomaže u zadržavanju informacija jer ne uključuje vašu koncentraciju i procesuiranje podataka na dubljoj razini. Aktivno prisjećanje, s druge strane, prisiljava vaš mozak da se „trudi“ kako bi informacije prebacio iz kratkoročne u dugoročnu memoriju. Ova se tehnika smatra jednom od najbržih i najefikasnijih metoda učenja jer pasivno prelistavanje materijala pretvara u aktivno prikupljanje informacija.
3. Pomodoro tehnika
Pomodoro tehnika je savršen alat za one koji imaju problema s koncentracijom ili ih učenje preplavljuje. Princip je jednostavan: postavite štopericu na 25 minuta i posvetite se učenju, a nakon toga slijedi kratka pauza od 5 minuta. Ova metoda funkcionira jer vas “prisiljava” da se fokusirate na zadatak u kratkim, ali intenzivnim intervalima, nakon čega si dopuštate mali predah. Zvuči jednostavno, zar ne? Upravo je u tome snaga ove tehnike – umjesto da razmišljate o dugim satima učenja, Pomodoro vas motivira jer 25 minuta djeluje kao nešto što je lako ostvarivo. Takav pristup smanjuje osjećaj opterećenosti, a istovremeno povećava produktivnost i pomaže vam da postignete više uz manje stresa.

Izvor: pexels.com
4. Mapiranje
Ako ste vizualni tip učenika, mapiranje bi vam mogla biti idealna metoda. Ova tehnika uključuje izradu vizualnih dijagrama ili konceptualnih mapa kako biste organizirali i povezali različite ideje i pojmove. Tako lakše možete vidjeti odnose među njima, što je posebno korisno u predmetima poput biologije, psihologije ili bilo kojeg područja gdje se znanje temelji na međusobno povezanim konceptima. Mape pojmova omogućuju vam da vidite širu sliku – kako pojedini pojmovi utječu jedni na druge, kako se preklapaju ili kako su organizirani u logičke cjeline.
5. Ispitne reprize
Jedan od najpraktičnijih načina pripreme za ispite je učenje po prijašnjim ispitima. Ova metoda ne samo da vam omogućuje uvid u tipove pitanja koja se obično postavljaju, već vam pomaže da se upoznate s načinom na koji su pitanja formulirana i što se točno od vas traži. Kroz rad na ovim zadacima, dobivate osjećaj za strukturu ispita i razvijate strategiju rješavanja zadataka. Često ćete uočiti i neka trik pitanja koja se iz godine u godinu pojavljuju u sličnim oblicima, što vam može biti dodatna prednost.
Osim toga, vježbanje na stvarnim ispitnim pitanjima povećava vjerojatnost da ćete, kada se nađete pred stvarnim ispitom, prepoznati zadatke koje ste već rješavali. To smanjuje stres i daje vam samopouzdanje jer ste već isprobali slične zadatke i uspješno ih riješili.
Možete vidjeti i sami da učenje ne mora biti iscrpljujuće. Pronalaskom metoda koje odgovaraju vašem stilu učenja, možete olakšati proces i postići bolje rezultate. Ne zaboravite, ključno je učiti pametno, a ne naporno – tako ćete na kraju semestra doći do željenih rezultata s manje stresa i više samopouzdanja!