Za ili protiv eura. Što kaže struka?

LinkedIn

Uvođenje eura poprilično je delikatno pitanje iz više razloga. Neki ljudi prema svojoj valuti gaje simpatije nacionalnog karaktera, neki se boje velikih poskupljenja, a jedan dio građana je optimističan te svesrdno pozdravlja uvođenje eura.

Nije neočekivano ako ste se pogubili među raznovrsnim stavovima koji kolaju internetom, stoga smo za vas “pitali” struku i pripremili kratki rezime najbitnijih činjenica o euru.

 

Kada uvodimo euro i zašto baš tada?

Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska se obvezala uvesti euro kada se za to stvore uvjeti. U Ugovoru o pristupanju nigdje eksplicitno ne piše unutar kojeg roka neka zemlja mora započeti proces konvergencije. Je li došao pogodan trenutak?

„Euro je dobra valuta, ali za razvijene države EU i države čije gospodarstvo može pratiti razvoj Njemačke, Austrije, Francuske… Međutim, Hrvatska trenutno nije u toj situaciji i mislim kako bi trebali sačekati” – professor emeritus Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultetu u Zagrebu

Hrvatska je 2020. ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), javnosti poznatiji kao “čekaonica za euro”. On funkcionira tako da se u naredne dvije godine od trenutka ulaska promatra pet ključnih kriterija konvergencije. Ako ih Hrvatska ne ispuni, postupak se ponavlja ili u najmanju ruku prolongira.

Znatiželjni čitatelj će se zapitati kojih pet kriterija odlučuju o našem ulasku u eurozonu. Naime, promatra se stopa inflacije, dugoročne nominalne kamatne stope, devizni tečaj, proračunski deficit i javni dug. Hrvatska ispunjava tek tri od pet kriterija, ali blagonaklonošću Europske komisije javni dug se trenutno neće uzimati u obzir, a za stopu inflacije će se morati pobrinuti nadležne institucije u Hrvatskoj ili će i na to zažmiriti Komisija.

 

Što nam donosi euro?

Svakim danom smo sve bliže uvođenju eura i javni interes prema toj temi raste. Naravno, što je veća popularnost neke teme, mišljenja su kontroverznija i često se u javni diskurs uvuku određene neistine ili pak teorije zavjere. Činjenično stanje ukazuje na to da, kao i u svakoj problematici, nije sve crno ili bijelo pa tako ni u slučaju eura.

Jedna od najvećih miskoncepcija oko uvođenja eura je rast cijena, odnosno inflacija. Iskustvo nam pokazuje da u zemljama koje su do sada uvodile euro, utjecaj na inflaciju nije bio veći od 0.3 postotna boda. Zanimljivo je kako najveća stopa inflacije u EU trenutno pogađa Poljsku i Mađarsku koje uopće nisu članice eurozone.

Često se kao najveći benefit uvođenja eura uzima nestanak valutnog rizika. Valutni rizik je vrlo opasan jer promjene deviznog tečaja mogu povećati iznos otplate duga. U trenutku kada euro postane službena valuta Hrvatske, kuna odlazi u povijest, a s njom i valutni rizik.

Ozbiljnost valutnog rizika najbolje je shvatilo preko 100.000 hrvatskih građana koji su, prije jednog desetljeća, došli na rub bankrota zbog velike oscilacije tečaja švicarskog franka, no situacija s eurom je nešto drugačija. Naime, hrvatska kuna ima najstabilniji tečaj prema euru, stoga nestanak valutnog rizika i ne znači trenutno puno, ali znate kako se kaže, bolje spriječiti nego liječiti.

Uz nestanak valutnog rizika, sljedeća najčešće spominjana korist od uvođenja eura vjerojatno je smanjenje kamatnih stopa. Benefite pada kamatnih stopa, ako do toga uopće dođe, najviše će osjetiti država pri zaduživanju državnim obveznicama. Država će se jeftinije zaduživati novcem poreznih obveznika, no iz perspektive svakidašnjeg života hrvatskog građanina, situacija se neće puno promijeniti.

Uvođenjem eura nestat će i nešto što se u literaturi zove transakcijski trošak. Svima vam je poznato da pri odlasku u inozemstvo često morate mijenjati kune u euro. Pri toj konverziji gubite dio novca jer prodajni i kupovni tečaj nisu jednaki pa tako mjenjačnice zarađuju na vama. Ovo je banalan primjer transakcijskog troška kojeg više neće biti nakon što euro postane naša službena valuta. Vrlo slična korist od uvođenja eura je i bolja usporedivost cijena hrvatskih proizvoda i usluga s onima iz eurozone.

Kada govorimo o negativnim posljedicama uvođenja eura, euroskeptik bi posebno naglasio gubitak monetarnog suvereniteta. To ne treba doživljavati na simboličnoj razini kao gubitak jednog od nacionalnih identiteta, već uvođenjem eura nestaju ozbiljni monetarni mehanizmi nacionalne banke koji nemaju alternativu.

Jedna od osnovnih prednosti vlastite monetarne politike je mogućnost odlučivanja prema mjeri svog gospodarstva. To više neće biti moguće nakon ulaska u eurozonu, već će se naše gospodarstvo morati „prilagoditi“ odgovaralo mu to ili ne.

„Uvođenjem eura Hrvatska osim vlastitih problema preuzima i probleme cijele eurozone, koji nisu beznačajni. Dakle, preuzimamo i sve tuđe probleme, a ne samo vlastite.“ – dr.  sc. Neven Vidaković

Argumenti su pred vama. Jednostavnog zaključka nema, a ono što je poprilično sigurno je da Hrvatska 1. siječnja 2023. ulazi u eurozonu. Uvođenje eura, uz ekonomsku problematiku, je svakako i političko pitanje te ponekad cost-benefit analiza i nije toliko presudna za ishod nekog izbora. Konkretne posljedice neke odluke nažalost ne možemo sa sigurnošću unaprijed znati, no vrijeme će pokazati jesmo li dobro odlučili.

Podijeli

O autoru

Hej! Student sam 3. godine Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Timu Manager pridružio sam se ove godine, a najviše volim pisati u rubrikama Business i University. Teme koje me posebno zanimaju su održivi ekonomski razvoj, ekonomska politika te sustavi obrazovanja. Slobodno vrijeme najčešće provodim čitajući, gledajući filmove ili svirajući gitaru. Ono što me motivira za daljnje učenje i istraživanje je sloboda jer “znanje je ključ slobode”.

Komentirajte