Svima je poznat problem uzrokovan inflacijom – pronalazak povoljnih stanova. Hrvatska bilježi jedan od najvećih porasta cijena stanova u Europskoj uniji. Rast cijena građevinskog materijala i ostalih troškova gradnje uzrok je cijena stana od približno 2 600 eura po kvadratu dok je prosječna isplaćena neto plaća iznosila oko 1 350 eura mjesečno u 2024. godini.
S današnjim stanjem na tržištu, mladima je gotovo nemoguće kupiti stan. Nova godina donijela nam je neke promjene poput smanjenih kamata za stambene kredite, poreza na nekretnine i gradnja stanova za mlade. No mogu li te promjene pomoći mladima u potrazi za stanom?
Nije svemu kriva inflacija
Iako uvriježeno mišljenje, visoka inflacija nije jedini uzrok ovog problema. Problem je i nedovoljna ponuda stanova. Mnogo je praznih stanova, ali uglavnom su to stanovi u starijim zgradama koje su manje tražene dijelom zbog straha od potresa, a dijelom zbog nerealnih cijena. Nema dovoljno novogradnji, posebno stanova do 60 kvadrata, a to dodatno podiže cijene i strancima daje veću prednost jer se naša primanja ne mogu mjeriti s njihovima.
Zbog toga, mladi dugo ostaju u obiteljskom domu. U Hrvatskoj se roditeljski dom napušta s otprilike 33 godine, a prosjek EU-e je oko 26 godina.
Porez na nekretnine
Ulaganje u nekretnine već je neko vrijeme oblik štednje. Takve se nekretnine koriste za kratkoročan najam turistima.
Stoga je od početka 2025. na snagu stupio porez na nekretnine koje se koriste za kratkoročan najam (manje od 10 mjeseci), vikendice odnosno naslijeđene kuće ili one koje se ne koriste. Ipak, plaćanje poreza nije dovoljan motiv vlasnicima. Pogotovo se to odnosi na vlasnike stanova na moru jer mnogi žive od turizma. Tako da se predviđa da ova mjera neće povećati ponudu stanova.
Svijetle točke
Država se trudi uvesti neke novine i tako stati na kraj ovom problemu. Tako se na primjer za mladeplanira izgraditi 400 stanova i obnoviti njih 2500 , a prijavu mogu podnijeti samo oni mlađi od četrdeset i jedne godine. Prednost imaju obitelji s više djece i nižim primanjima kojima nijedan član obitelji naveden u prijavi ne posjeduje nekretninu. Očekuje se da će stanovi biti useljivi u prvoj polovici 2026. godine.
Već nekoliko godina se provodi program POS, a to je program gradnje stanova u državnom vlasništvu s povoljnijom kamatnom stopom. Prednost imaju oni koji prvi put kupuju stan i to za stanovanje, ne kao poslovni objekt. Nažalost, jako mali udio prodanih stanova su činili stanovi prodani ovim programom.
Najnovija pogodnost je i smanjivanje kamata za uzimanje stambenog kredita u nekoliko banaka; HPB, Zaba, Erste i PBZ. Kamate će biti fiksne i kretat će se u rasponu od 2,8 do 3,1 posto Ipak, što je lijepo kratko traje – ponuda je krenula od 1. 3. 2025. i trajat će samo dva mjeseca. Međutim, za neke ovo bi mogla biti idealna prilika za kupovinu nekretnine.
Najam – nužnost, ne izbor
Mladima, posebno onima koji studiraju, ne preostaje ništa drugo nego iznajmljivati stan. Svim studentima se uvijek preporučuje da pokušaju dobiti dom, ali mnogi ne uspiju. Takve očekuje najamnina od približno 600 eura za 55 metara kvadratnih, bez uključenih režije. Većina tih stanova nije u dobrom stanju te se tako visoke cijene mogu uglavnom prepisati pohlepi. Vlasnici su primijetili da je kod nekih uspjelo podignuti cijenu i iznajmiti stan pa su oni učinili isto. Neki cijene opravdavaju dobrim položajem, na primjer stanovi na moru, kvart s fakultetima i slično.
Premda su cijene najma isto visoke, iznajmljivanje stana postala je bolja opcija. Problem je što to nije dugoročno rješenje. Kada iznajmljujete stan novac plaćate iz mjeseca u mjesec i ulažete dosta novca, a za taj novac nemate ništa svoje. Nemate čak ni sigurnost jer stanodavac može prestati iznajmljivati stan u bilo kojem trenutku. Tako da je jasno da to nije dugoročno rješenje, ali je postalo jedino rješenje za mlade.
Pexels.com
Dolazi do malih promjena, ali nedovoljnih da mladi sebi mogu priuštiti stan. S neto plaćama koje ne mogu pratiti cijene stanova, kupnja stanova za mlade će još neko vrijeme ostati misija nemoguće.
