Božić danas povezujemo s blještavim lampicama, mirisom cimeta i borova te neumornim scrollanjem online dućana u potrazi za idealnim poklonom. No, jeste li znali da su naši preci Božić slavili na skroz drugačiji način? Bez plastičnih jelki i božićnih reklama sa savršeno poslaganim kolačima – umjesto toga, donosimo vam priču o četiri zaboravljena običaja koji su nekad činili srž ovog blagdana.
Božićni štap: Preteča blagdanskog drvca
Prije nego što͏ je bor postao glavni ukras͏ Božića, na vrhu s͏tola ili u uglu sobe ͏bio j͏e – š͏tap! Da, dobro ste pročit͏ali drveni štap ͏bio͏ je važan lik͏. Ali to nije͏ b͏io samo običan štap. Ukrašen voćem, orašastim plodovima, trakama ili slamom ovaj jednostav͏ni predmet predst͏avljao je ž͏ivot i vezu s prirodom.
Postavljanje štapa bilo je ceremonija sama po sebi. Obitelj bi ga svečano donosila u kuću, a djeca bi ga ukrašavala. Štap je ponekad bio i “pričljivi član obitelji” jer su mu pripisivali simboličke poruke – što je više ukrasa, to će godina biti bolja! Možda bismo trebali vratiti ovaj običaj, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što nema borovih iglica po podu.
Obilazak jaslica: Putujuće remek djelo svakog domaćinstva
U davna vremena, jaslice nisu bile samo figurice koje skupljaju prašinu ispod bora. One su bile prava umjetnička djela! Svaka obitelj imala je svoje jaslice, koje su često izrađivali vlastitim rukama, koristeći drvo, glinu ili slamu. Figurice su bile unikatne, a često su uključivale lokalne motive ili prizore iz svakodnevnog života.
Ali ono što je najzanimljivije – jaslice su se pokazivale! Obitelji su obilazile jedna drugu kako bi vidjele tko ima najljepše jaslice. To je bio božićni “showroom”, ali bez natjecateljskog duha. Domaćin bi ponosno predstavio svoj rad, dok bi gosti komentirali i divili se detaljima poput ovce koja izgleda baš kao ona iz njihovog stada. Ovo bi mogla biti nova božićna “influencerska” ideja, zar ne?
Izvor: pexels.com
Lov na poklone
Zamislite ovo: umjesto da ujutro otrčite pod bor i nađete uredno zapakirane poklone, vi zapravo morate tražiti svoje darove. U prošlosti, lov na poklone bio je omiljena božićna aktivnost, posebno za djecu. Roditelji bi skrivali darove po kući ili dvorištu, a djeca bi, uz pomoć zagonetki i tragova, krenula u potragu.
Zamislite uzbuđenje kada pronađete rukom ispisanu poruku ispod stola: “Idi do škrinje gdje se krije blago!” Ili, još bolje, kada nađete poklon skriven u dimnjaku. Ovaj običaj je bio pun zabave i smijeha, a nije se svodio na brzo otvaranje poklona. Tko zna, možda se i danas može organizirati mali božićni “escape room” s poklonima kao nagradama?
Izvor: pexels.com
Podjela božićnog kruha
Ah, kruh – simbol života, zajedništva i topline doma. U prošlosti, božićni kruh nije bio samo još jedan ukusan zalogaj na blagdanskom stolu, već i važan dio običaja. Obitelj bi ispekla poseban kruh, često ukrašen simbolima poput križeva, krugova ili sunčevih motiva, a zatim ga dijelila sa susjedima.
Ovaj običaj nije bio samo čin darežljivosti, već i način jačanja zajednice. Kruh je prenosio poruku: “Mi smo tu jedni za druge, u dobru i u zlu.” Zanimljivo, neki kruhovi su imali skrivene poruke unutar sebe – poput malih figurica ili stihova. Zamislite danas, uz kruh dolazi i QR kod za božićnu playlistu!
Zašto ovi običaji više ne postoje?
Razvojem tehnologije i modernizacijom Božića, ovakvi običaji postali su “nepraktični”. No, možda bismo se trebali zapitati što smo time izgubili. Umjesto pomno odabranih štapova i ručno izrađenih jaslica, danas imamo brzinske kupovine i plastične ukrase. Umjesto avantura u potrazi za poklonima, darove biramo u dva klika.
A možda je upravo to čar Božića – prilika da ponovno otkrijemo male radosti, zaboravljene priče i običaje koji su nekad spajali ljude. Tko zna, možda već iduće godine kod vas osvane božićni štap, a umjesto “standardnog” darivanja organizirate lov na poklone. Za kruh se pobrinite sami – samo ga ne zaboravite podijeliti!
