Jeste li upoznati s pojmom „izgubljene generacije“? Taj pojam, poetično skrojen za ljude rođene za vrijeme ili između dva svjetska rata, označava generaciju koja je odrasla u strahu, neimaštini i nesigurnosti. Međutim, taj pojam polako dobiva na popularnosti opisujući upravo današnje mlade generacije. Poprilično neobično jer, naizgled, život današnje mladeži puno je bolji nego život generacija koje su bile prisiljene odrastati okružene stradanjima i bitkama, nerijetko vođenima u njihovim dvorištima. Kako se današnja mladež, po mnogima (opravdano) prozvana najrazmaženijom generacijom do sad, može smatrati izgubljenom? Odgovor na to pitanje treba potražiti iza lažno nasmijanih lica i očiju koje prazno gledaju u daljinu. Bitke današnjih generacija, nažalost, vode se u njima samima, često ostavljajući razorne posljedice na pojedince.
Što kažu brojke?
Nedavna su istraživanja pokazala da 30% studenata širom svijeta ima simptome anksioznosti, dok približno 20% ima razvijene simptome depresije. Te brojke su nestvarno visoke, pogotovo uzimajući u obzir da od depresije pati oko 5% svjetske populacije, dok se s anksioznošću bori malo manje od 5%. Dio toga može se (i mora) pripisati COVID krizi o kojoj će biti govora kasnije, ali glavnina ovog negativnog trenda dolazi od gubitka osobnosti iza ekrana koje svakodnevno koristimo. Bilo da se trudimo prikazati naš život boljim nego što je ili samo gledamo druge kako to rade, rijetko kad ugasimo društvene mreže osjećajući se dobro. Iz toga se nerijetko rađaju osjećaji usamljenosti i sjete koji se, ponekad, znaju razviti u ozbiljnije poremećaje.
ANKSIOZNOST I DEPRESIJA; OSNOVNE INFORMACIJE
Što su uopće anksioznost i depresija? Često nailazimo na te riječi, a korištene su već i u ovome članku, pa je red da ih i pobliže definiramo. Započnimo s anksioznošću, poremećajem koji je sve više pod povećalom zbog velikog rasta ljudi koji se bore s njime. Anksioznost definiramo kao stanje pretjerane brige, straha ili napetosti, osjećaja koji su mnogima od nas poznati te nas čine uznemirenima. Treba napomenuti kako je anskioznost prirodna reakcija tijela i uma na pojedine situacije te je sasvim normalno ponekad biti prožet tim osjećajima. Nadalje, anksioznost može imati i djelotvornu ulogu na nas u pojedinim situacijama jer priprema naše tijelo na brže reakcije i optimizira naš proces donošenja brzih odluka. Trnci koje osjetimo prije pisanja važnog ispita, naboj kad se nalazimo u opasnoj situaciji ili uzbuđenje pred neki bitan događaj, sve su to oblici anksioznosti koja u tim slučajevima nastupa prirodno.
Međutim, kad ona postane pretjerana, kad nastupa u situacijama gdje za nju nema prirodne potrebe ili kad se nikako ne možemo otarasiti tog osjećaja, tad pričamo o anksioznome poremećaju. Njezini simptomi uključju napetost, ubrzan puls, poteškoće s koncentracijom, osjećaj gubitka kontrole, nesanice i slični.
Depresija nije poremećaj već bolest što ukazuje na ozbiljnije stanje od anksioznosti, ali često ta dva osjećaja prate jedan drugog te ih je stoga teško razlikovati. Depresija je stanje intenzivnog i dugotrajnog osjećaja tuge zbog kojeg gubimo interes za obavljanjem aktivnosti. Važno je naglasiti kako nije svako gubljenje interesa za obavljanje aktivnosti znak depresije, već samo obavljanje onih aktivnosti koje su nas inače veselile i kojima smo se radovali (tako da to što nam se ne da ići na predavanja ili posao nije znak depresije).
Simptomi depresije uključuju osjećaj bespomoćnosti, stalni umor, poremećaji apetita i sna, gubitak koncentracije te one najmračnije misli poput samoubojstva. Ta bolest utječe na pojedinca, ali i na one oko njih, stoga je njeno rano uočavanje i liječenje od krucijalne važnosti.
Kao što je već ranije navedeno, anksioznost i depresija redovito idu „ruku pod ruku“ te je teško odrediti o kojem je stanju riječ. Depresija uzrokuje tugu, osjećaj praznine i beznadnosti dok anksioznost za sobom vuče brigu i strah. Nadalje, osobe oboljele od depresije često su zaglavljene u prošlosti, a razmišljajući o budućnosti osjećaju se beznadno. Anksiozne osobe rijetko razmišljaju o prošlosti već su zabrinute za budućnost, osjećaju se kao da im predstoji nešto loše te se spremaju na najgore. Naposlijetku, depresivne osobe imaju nisku razinu energije, a anksiozne osobe su konstantno napete i pate od osjećaja previše energije upravo zbog konstantne brige o predstojećim događajima.
izvor: pixabay.com
UTJECAJ COVIDA NA MENTALNO ZDRAVLJE
COVID kriza utjecala je na mnoge pozitivne, ali i negativne promjene svakovnevnog života ljudi koji su se privikavali na „novo normalno“. Gospodarske grane su potpuno presušile, države su se zaduživale, a dok se navelike pisalo o ljudskim žrtvama koje su nesretno stradale od te bolesti, utjecaj na mentalno zdravlje ljudi u karantenama po cijelome svijetu tek sada dolazi na vidjelo. Zatočenost u 4 zida, uskraćenost za osnovnu potrebu socijalizacije s drugima, strah od gubitka posla i briga o zdravlju uzeli su svoj danak.
Akademski časopis Lancet je 2021. proveo istraživanje o utjecaju COVID krize na mentalno zdravlje mladih te su rezultati zastrašujući. Naime, razvoj simptoma depresije među mladima i adolescentima se povećao za 25% u odnosu na 2019., a između 40 i 50% mladih je izvještavalo o simptomima anksioznosti i depresije. Svaka druga mlada osoba nosila se sa simptomima jednog od ta dva poremećaja. Jedina skupina ljudi koja je doživjela veći porast su zdravstveni radnici u Kini koja je bila epicentar te najveće zdravstvene krize 21. stoljeća. Nažalost, iako se sada čini da je bitka protiv COVID-a dobivena, tek predstoji bitka s tragovima koje je ta epidemija za sobom ostavila.
ŠUTNJA NIJE RJEŠENJE
Izazovan je i mukotrpan zadatak nositi se s ovim bolestima koje crpe snagu i volju iz pojedinca te se borba često doima uzaludnom. Često je dugotrajna te je teško pratiti napredak zbog nepredvidivosti mentalnog stanja pojedinca, a i nikada se ne može sa sigurnošću utvrditi da je gotova. Nažalost, radi se o bolestima kojih se nije moguće riješiti lijekovima, već je samo moguće (privremeno) ublažiti djelovanje simptoma, ali se dugotajnim korištenjem lijekova njihova dobrobit smanjuje te se razvija snažna ovisnost.
Neke od tehnika olakšavanja simptoma ove bolesti ubrajaju duboko disanje, fizičke aktivnosti poput trčanja ili joge, strukturiranje dana kako bi se ušlo u rutinu te izbjegavanje okidača osjećaja anksioznosti. Sve te tehnike su iznimno važne i bitno je da ih pojedinci detaljnije prouče prije njihova korištenja, ali najbitnija tehnika kako nadvladati ove poremećaje je – razgovor.
izvor: pixabay.com
Šutnja o mentalnim problemima samo dodatno pogoršava stanje pojedinca. Bez obzira mučite li se Vi s tim poremećajima ili se s njima muči netko od Vaših bližnjih, to nije sramota niti bi trebala biti tabu tema, već bi o tome trebalo otvoreno popričati s ljudima od povjerenja. Obitelji, prijateljima i ostalim osobama od Vašeg povjerenja je stalo te je važno zapamtiti tu činjenicu i u trenucima kada anksioznost i/ili depresija potpuno preuzmu konce. Bitno je naglasiti da te osobe (vjerojatno) nisu obrazovane u tom području te nije za očekivati da će razgovor s njima trenutno promijeniti situaciju, ali unatoč tome važno je podijeliti svoje probleme kako Vas ne bi izjedali iznutra.
Također, postoje ljudi koji jesu obrazovani u tom području koji razumiju kroz što pojedinac prolazi bolje nego itko drugi. Važno je napomenuti, još jednom, kako razgovor sa stručnjakom NIJE sramota već korak naprijed prema završetku borbe. Ti razgovori doprinose mentalnome zdravlju jednako kao što fizikalna terapija doprinosi povratku fizičkog zdravlja. Nakon perioda COVID krize vidljiv je značajni porast u potražnji za stručnjacima u ogranku mentalnog zdravlja, a velika većina ljudi koji su potražili savjet stručnjaka uvidjeli su promjene na bolje.
Za one koji nisu spremni napraviti taj korak, postoji i međukorak koji je izbio na scenu za vrijeme pandemije, a to je online terapija čije je obilježje da korisnik iz udobnosti vlastitog doma može potražiti savjet stručnjaka. Ohrabrujuća je činjenica da je potražnja za stručnjacima mentalnog zdravlja najviše porasla u skupini koja je zabilježila najveći porast pojave simptoma anksioznosti i depresije, a to su adolescenti i mladi.
VI PREUZMITE ZAVRŠNU RIJEČ
Osim što je uputno redovito voditi brigu o vlastitome mentalnome zdravlju te ga svakodnevno trenirati, iznimno je bitno pripaziti na bližnje. Nažalost, ljudi koji pate od tih bolesti često niti ne prepoznaju te simptome ili ih ignoriraju misleći da će se s vremenom sami oporaviti. Iz tog razloga bitno je da svaki pojedinac igra svoju ulogu u očuvanju svojeg, ali i mentalnog zdravlja bliskih osoba kako bi se mogli rano utvrditi simptomi te dijagnoza kako bi se poremećaji krenuli liječiti još u ranoj fazi dok ne ostave trajne posljedice na život oboljelog.
Ukoliko primijetite simptome slične onima ranije opisanima u Vašem, ili ponašanju nekog drugog, obratite posebnu pozornost na takve osobe. Takvi su znakovi teško uočljivi te ponekad mogu biti samo pokazatelj lošeg dana, a ne neke od ranije navedenih bolesti stoga je važno kontinuirano pratiti takve pojave i potražiti mišljenje stručnjaka. Postoji li opravdana sumnja da se Vaš bližnji nalazi u toj situaciji, probajte pokrenuti razgovor o toj temi i staviti naglasak na to da je takav razgovor potpuno normalan i koristan te da u Vama može pronaći oslonac.
Naposlijetku, važno je da se javnost upozna s terminima anksioznosti i depresije te da se o tim poremećajima počne pričati bez stigme i tabua. Sudeći po ranije navedenim podacima, ove su se bolesti zavukle duboko u srž našeg društva te nisu rijetka pojava, a ljudi koji se s njima bore su na svakome koraku. Stoga je od najveće važnosti tim osobama osigurati stručnu pomoć koja će im pomoći da se vrate na pravi put, ali na putu do dobivanja stručne pomoći stoji borba s prevladavanjem šutnje i otvaranjem o svojim problemima. Zato nemojte šutjeti ukoliko vidite da drugi šute, podignite svoj glas i započnite promjenu na bolje koju želite vidjeti u svijetu.
