Zašto gledaš svoj Instagram kada te netko zaprati i zašto više od jednom pogledaš svoj story? Ti si ga objavio, sigurno se nije promijenio. Radi se o procesu i konceptu koji se naziva The Looking-glass self. Ova teorija tvrdi da kad god smo u interakciji s drugima, oni služe kao ogledala koja odražavaju ideju ili dojam o nama. Odnosi se na ideju da je naš osobni pojam nas samih oblikovan i definiran načinom na koji sebe doživljavamo očima drugih.
Da pojednostavim, objašnjava da svoj identitet stvaramo kroz društvene interakcije s ljudima oko nas. Razvio ga je Charles Clooney još 1902. U njegovo doba mogli smo gledati ovu teoriju kroz interakciju ljudi u stvarnom životu, danas je ova teorija još zanimljivija zbog pojave društvenih mreža.
Egocentrizam?
Ne bih rekao, možda baš suprotno. Egocentrična osoba se ne može staviti u tuđe cipele i gleda samo svoju točku gledišta kao onu ispravnu. Dok osoba koja gleda svoj profil da vidi kako ju novi pratitelj percipira kada ju zaprati, ne zvuči tako.
Nedostatak samopouzdanja?
Možda. Ne mora postojati korelacija između samopouzdanja i koliko puta netko pogleda svoj story. No neka istraživanja sugeriraju da nedostatak samopouzdanja kod mladih uzrokuju društvene mreže gdje se osoba može uspoređivati s izgledom drugih. Za to ne bih krivio samo društvene mreže, ljudi su se oduvijek mogli, i jesu, uspoređivati. Prije s modelima na časopisima, danas s Instagram modelima.
Razlog za brigu?
Ako cijeli dan netko razmišlja kako je percipiran od strane drugih ljudi, da. U ostalih slučajevima – ne. Potreba za prihvaćanjem je sasvim normalna ljudska potreba, i sve je pod kontrolom dok ne prelazi granice normale.
Maksimiziranje koristi, smanjeni rizici
Bitno je da ljudi na društvenim mrežama budu svjesni ovog koncepta kako bi ih mogli koristiti uz što manju štetu i utjecaj na njihovo samopouzdanje. Dok su svjesni da je sve na društvenim mrežama namješteno i uređeno bar u određenoj mjeri, korištenje je lakše. Instagram je većinom highlight reel i dok god ga ljudi tretiraju kao takvog, a ne realnu sliku stvarnosti, njegovo korištenje je sigurnije.
Poboljšanje sebe
Razumjeti ovu teoriju ključno je iz niza razloga, uključujući pomoć ljudima da razumiju zašto se određena ponašanja razlikuju ovisno o kontekstu i situaciji. Sad nevezano uz društvene mreže, pruža nam uvid u to kako poboljšati određene aspekte vlastite osobnosti na temelju povratnih informacija od drugih dobivenih društvenom interakcijom. Dok Cooleyjeva ideja može biti doživljena negativno, ako se doživi na pravilan način, nudi uvid u poboljšanje osobnog razvoja tijekom vremena.
