Barbie, feministička ikona

LinkedIn
Na svijetu ne postoji popularnija dječja igračka od glamurozne Barbie. Od njenog nastanka 1959. godine pa do sada, lutka je postala kulturološki simbol. Njena sfera proširila se na filmove, serije i modne linije. Neki smatraju da je upravo Barbie, nakon Coca Cole, najsnažniji simbol masovnog konzumerizma. Lik Barbie postao je asocijacija na materijalizam, subjekt parodija i kontraverza. Terete je za promicanje rodnih uloga, nemogućeg standarda ljepote i nezdravih dijeta. Ipak, Barbie se već desetljećima drži kao najprodavanija igračka na svijetu. Proizvođač lutke, Mattel Inc. izračunao je da se svake dvije sekunde negdje u svijetu proda jedna Barbika, a mi analiziramo tajnu iza njenog uspjeha.

Direktori i grudi

Prva Barbie, u zebrastom kupaćem kostimu, izašla je na tržište 1959. godine. Suvlasnica Mattela Inc. Ruth Handler i dizajnerica Charlotte Johnson “potpisale” su prvi Barbie model, a kasnije postupno mijenjale njen izgled i stil. Mattel je dugo bio skeptičan oko ideje i Handler je čak 3 godine čekala zeleno svijetlo za svoju ideju.

Handler, koja je sa svojim mužem suosnovala kompaniju, primijetila je da su gotove sve lutke prikaz djece ili beba. Proučavajući svoju kćer Barbaru i njene prijateljice pri igri shvatila je da djevojčice više uživaju igrati se “velikih cura” s lutkama. Neuspješno je predložila ideju lutke s tijelom odrasle žene. Nekoliko godina kasnije, putujući po Njemačkoj, otkrila je “odraslu” lutku Bild Lilli koja je, iako namijenjena za odrasle, naišla na veliku popularnost kod djece. Time je uvjerila direktore Mattela u svoju ideju i plasirala igračku koja će sljedećih 63 godine kompaniji biti najveći izvor zarade.

Tu naravno nije kraj problema za Handler. Lutka se nije svidjela roditeljima. Žalili su se na njenu figuru. Posebno problematične bile su njene istaknute grudi koje su roditelji smatrali neprimjerenim. Mattel nije htio popustiti i izbjegao je roditelje oglašavajući lutku direktno djeci putem televizije.

Izvor: History.com

 

Barbie carstvo

Barbie broji čak 200 karijera! Na svom bogatom CV-u može se pohvaliti karijerom pilotkinje, astronautkinje, balerine, doktorice, znanstvenice, učiteljice, dizajnerice… Okušala se u raznim sportovima i umjetničkim područjima. Predsjednicom je prvi put postala 2000. godine. 13 godina kasnije odvažila se na istraživanje Marsa, a najnovije uspjehe bilježi u robotici.

Barbie je bila virtualna glumica broj 1  ranih 2000-ih. Animiranim filmova Barbie and the Nutcracker  i Barbie u labuđem jezeru postigla je veliki komercijalni uspjeh i djevojčice diljem svijeta upoznala s glazbom i pričom Čajkovskovog čarobnog baleta. Nakon toga, Barbie Matovilka i Barbie kao princeza i prosjakinja stavlja Barbie u dvije književne adaptacije. Barbie danas, čak i nakon 40-ak filmova, uživa glumačku karijeru. Mattelova serija Barbie Life in the Dreamhouse nasmijava gledatelje meta humorom i satirizacijom svih bizarnosti Barbie svijeta. Trenutno iščekujemo najnoviji Barbie film u kolaboraciji redateljice/scenaristice Grete Gerwig i glumice Margot Robbie, koji će znajući opus dviju umjetnica sigurno biti genijalan

 

Neprijateljica feminizma?

Kritika koja i danas prati Barbie je ona o promicanju nezdravih standarda ljepote. Vitka i plava Barbie nametnula se kao ideal ljepote kojeg djevojčice žele oponašati. Kontroverzni Barbie setovi iz 1960-ih uključivali su dodatke kao što je knjiga o mršavljenju sa savjetom “nemoj jesti” i rozom vagom. Neka psihološka istraživanja potvrdila su da Barbie negativno utječe na samopouzdanje djevojčica.

Druga velika kritika tiče se rasne raznolikosti. Barbie je prvu prijateljicu Afroamerikanku, Francie “dobila” 1967. godine, ali Afroamerička zajednica nije bila zadovoljna budući da Francie, osim boje kože, nije imala ikakva obilježja svoje rase.

Da Barbie nije za svačiji ukus mogli smo vidjeti za vrijeme Mattelove Dream House turneje 2013. godine. Turneja je premještala Barbinu kuću po Europi i Sjevernoj Americi, a broj prosvjednika nadmašio je broj posjetitelja. Na protest u Berlinu prosvjednici su došli s transparentima na kojima piše “Učite djevojčice da budu pametne, a ne lijepe”. Blogovi i članci komentirali su kako je Barbie relikvija prošlosti koji sa sobom vuče zastarjele vrijednosti o ljepoti, ženstvenosti i rodnim ulogama. Barbie kritičare smeta što, bez obzira na njene karijere i progresivnost, njena glavna osobina je ljepota i modna osviještenost.

Mattel se kroz 6 desetljeća Barbinog postojanja prilagođavao novim vremenima i osluhnuo na kritike. Barbie lutke danas dolaze u 22 različite boje kože, 94 boje kose i 5 građa tijela. Kolekcija “Dream Gap” nastala je kao reakcija na porazan podatak da djevojčice nakon pete godine kreću sumnjati u svoju inteligenciju u mnogo većem broju nego dječaci i posljedično, gaje slabije ambicije. U kolekciji možemo naći Barbie sutkinje različitih rasa, frizura i izgleda koje dolaze u sudničkoj odori i čekićem kao jedinim dodatcima.

Izvor: Mattel.Inc

Izvor: Mattel.Inc

Blond bimbo girl

Nepravedna kritika Barbie lika je njena “plavost” i prenaglašena ženstvenost koja je čini lošim uzorom. Barbie je s vremenom postala sinonim za mizogini stereotip “glupe plavuše”. Nazvati nekoga Barbie i Ken značilo je da su potpuno konformirani u svoje rodne uloge. Aquin hit Barbie girl razljutio je Mattel stihom I’m a blond bimbo girl“. “Glupe plavuše” u filmovima i serijama uvijek su prikazane hiper ženstvene i modelirane po Barbie lutki. Pamtimo i da su kritičari prvu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović seksistički nazivali “NATO Barbikom”, a slične uvrede trpi i predsjednica Slovačke Zuzana Čaputova koju su protivnici prozvali “američko postavljenom Barbikom”.

Zaziranje od tog (pre)čestog stereotipa krenulo je 2000-ih. Zahvalu dugujemo Plavuši s Harvarda Elle Woods, tj. njenoj kreatorici Amandi Brown koja je napisala priču po anegdotama koje je doživjela studirajući pravo na prestižnom Stanfordu. Film je pokrenuo razbijanje anti-plavuša trenda i fiktivnog neprijateljstva između “glupih i neozbiljnih plavuša” protiv “ozbiljnih i elegantnih  brineta”. Pratimo Elle u njenom razvoju u samopouzdanu i ambicioznu ženu koja pritom ne gubi svoj dodir sa ženstvenošću. I kao ozbiljna odvjetnica nosi roza odjela te prkosi etiketiranju koje je društvo nameće samo zato što voli rozu, šoping, male pse i tipične “ženske” stvari.

“Glupa plavuša” trend vladao je od zlatnog dobila Hollywooda. Ženstveno se poistovjećivalo s negativnim osobinama; glupa, lijena, slaba, submisivna itd. Suprotno tome, žene koje odbacuju feminiziranost plasirane su nam kao zanimljivije. Loše je za učiti djevojčice da moraju biti nježne, preferirati lutke nad sportom i da su “manje žensko” ako ih nije briga za frizuru. Jednako tako je loše uvjeravat ih da je njihova ženstvenost znak slabosti. Ovim negativnim stereotipima učimo ih da postoji samo jedan ispravan način da budeš žena.

Demoniziranjem Barbie zbog njene brige za izgled, pritom ignorirajući njenih impresivnih 200 karijera, zapravo šaljemo poruku: ne možeš biti i jedno i drugo. 

Izvor: Tenor.com

Barbie doprinos

Barbie je svakako imala svoje problematične trenutke. Vremena su se ipak rapidno promijenila od njenog “rođenja” 1959. godine. Ne možemo poreći da je Barbie svojim karijerama, različitim izdanjima i filmovima inspirirala djevojčice da mogu biti što god one žele, a da je njena esencijalno pozitivna poruka relevantna i danas.

Izvor: M

Izvor: Mattel.Inc

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podijeli

O autoru

Bok! Studentica sam politologije na Fakultetu političkih znanosti. U HSA sam od 2019. godine, a ove godine pridružila sam se Manageru!

Comments are closed.