Štedne navike Hrvata – koliko i kako štedimo?

LinkedIn

Pandemijska godina 2020. ostat će zapamćena po dramatičnom padu BDP-a, ali i po rekordnom rastu štednje građana. Smatra se kako građani nikad nisu više uštedjeli nego što je to bilo za vrijeme COVIDA-19. Jesmo li i prije toliko štedjeli ili nas je COVID ipak malo promijenio?

Prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj se 2020. godine iznosila je 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane.

UTJECAJ COVIDA-19

Glavni razlozi ekstremne štednje leže u pandemiji koronavirusa. Upravo su  epidemiološke mjere onemogućile potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije. Također, neizvjesna situacija u cijelome svijetu potaknuta epidemijom, povećala je nesigurnost u smislu posla i dohotka, što je također utjecalo na štednju Hrvata. Nije riječ samo o Hrvatskoj, već je takav trend prisutan u cijeloj Europskoj uniji.

Slika 1:

Stanje financija u Hrvatskim kućanstvima

Izvor: HNB

ŠTEDNJA GRAĐANA U 2021. GODINI

Rast štednje nastavio je i u ovoj godini, ali sporijim tempom. Krajem prvog tromjesečja ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 545 milijardi kuna. Najveći dio dodatne štednje građana slijeva se u bankovne depozite, i to uglavnom depozite na transakcijskim računima. Tome su pridonijeli pojačana kolebljivost financijskih tržišta kao i iznimno niske kamatne stope.

ŠTEDNJA PO ŽUPANIJAMA

Kada se promatra raspodjela depozita kućanstava u bankama, koncentracija depozita očekivano je najveća u Gradu Zagrebu, čiji su građani krajem kolovoza na štednji imali 67,2 milijarde kuna, što je udio od 29 posto.

Nadalje, ako se promatraju depoziti  po županijama, prema podacima HNB-a za kolovoz prva je Istarska županija (85.249 kuna), slijedi Grad Zagreb (83.049 kuna), dok je na začelju Vukovarsko-srijemska županija (26.068 kuna).

Možemo reći kako se uslijed pandemije i nedostatka dobara i usluga, štednja “preko noći“ gotovo udvostručila. S druge strane,  postepeni oporavak gospodarstva i popuštanje epidemioloških mjera omogućili su nam postupno vraćanje pretpandemijskim obrascima potrošnje i štednje, iako je štednja uglavnom i dalje nešto povišena u odnosu na uobičajene razine kakve su bile prije.

Podijeli

O autoru

Bok! Studentica sam treće godine Novinarstva i Odnosa s javnošću na FPZG-u. Novinarka sam Managera od početka 2019. gdje se bavim društvenim mrežama. Osim pisanja i rada na društvenim mrežama, u slobodno vrijeme volim pročitati dobru knjigu i pogledati film što mi pruža bijeg od stvarnosti. U životu se vodim time da se za sve u životu treba boriti i potruditi za ono što zaista želimo, ali da će mi ono što mi je suđeno na kraju i doći.

Komentirajte