Pandemijska godina 2020. ostat će zapamćena po dramatičnom padu BDP-a, ali i po rekordnom rastu štednje građana. Smatra se kako građani nikad nisu više uštedjeli nego što je to bilo za vrijeme COVIDA-19. Jesmo li i prije toliko štedjeli ili nas je COVID ipak malo promijenio?
Prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj se 2020. godine iznosila je 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane.
UTJECAJ COVIDA-19
Glavni razlozi ekstremne štednje leže u pandemiji koronavirusa. Upravo su epidemiološke mjere onemogućile potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije. Također, neizvjesna situacija u cijelome svijetu potaknuta epidemijom, povećala je nesigurnost u smislu posla i dohotka, što je također utjecalo na štednju Hrvata. Nije riječ samo o Hrvatskoj, već je takav trend prisutan u cijeloj Europskoj uniji.
Slika 1:
Izvor: HNB
ŠTEDNJA GRAĐANA U 2021. GODINI
Rast štednje nastavio je i u ovoj godini, ali sporijim tempom. Krajem prvog tromjesečja ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 545 milijardi kuna. Najveći dio dodatne štednje građana slijeva se u bankovne depozite, i to uglavnom depozite na transakcijskim računima. Tome su pridonijeli pojačana kolebljivost financijskih tržišta kao i iznimno niske kamatne stope.
ŠTEDNJA PO ŽUPANIJAMA
Kada se promatra raspodjela depozita kućanstava u bankama, koncentracija depozita očekivano je najveća u Gradu Zagrebu, čiji su građani krajem kolovoza na štednji imali 67,2 milijarde kuna, što je udio od 29 posto.
Nadalje, ako se promatraju depoziti po županijama, prema podacima HNB-a za kolovoz prva je Istarska županija (85.249 kuna), slijedi Grad Zagreb (83.049 kuna), dok je na začelju Vukovarsko-srijemska županija (26.068 kuna).
Možemo reći kako se uslijed pandemije i nedostatka dobara i usluga, štednja “preko noći“ gotovo udvostručila. S druge strane, postepeni oporavak gospodarstva i popuštanje epidemioloških mjera omogućili su nam postupno vraćanje pretpandemijskim obrascima potrošnje i štednje, iako je štednja uglavnom i dalje nešto povišena u odnosu na uobičajene razine kakve su bile prije.
