Tampon nije luksuz – problem menstrualnog siromaštva

LinkedIn

Škotska je u studenom prošle godine postala prva zemlja na svijetu koja je omogućila besplatne menstrualne proizvode za sve. Zakonom su proizvodi poput uložaka i tampona dostupni svima tko ih zatreba, a primjer Škotske popratit će i Novi Zeland. Time će te zemlje prekinuti menstrualno siromaštvo, no ostatak svijeta još se bori u bitci za besplatne menstrualne proizvode.

Što je menstrualno siromaštvo?

Pojam ‘menstrualno siromaštvo’ predstavlja financijsku nemogućnost kupnje menstrualnih proizvoda poput uložaka, tampona i tableta protiv bolova tijekom menstruacije. Međutim, menstrualno siromaštvo ne odnosi se samo na dostupnost proizvoda, nego i na pristup higijenskim objektima kojeg mnoge žene i djevojke nemaju. Menstruaciju također prati stigma ili praznovjerja i vjerske dogme, stoga se o njoj ne priča dovoljno. Istraživanja provedena diljem svijeta pokazuju kako je menstrualno siromaštvo globalno pitanje i javna zdravstvena kriza.

Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu jedna od deset žena ne može priuštiti menstrualne proizvode, a mnoge djevojke iz tog razloga izostaju iz škole. Deset posto djevojki u UK-u u jednom trenutku života borilo se s dostupnošću proizvoda, a jedna od pet su zbog troškova morale prijeći na manje kvalitetne menstrualne proizvode.

Još gora situacija je u zemljama u razvoju gdje život pogođen ratnim sukobima ili prirodnim katastrofama dodatno otežava upravljanje menstruacijom. Žene i djevojke se zbog nedostupnosti proizvoda moraju snalaziti na razne načine pa tako u Bangladešu, žene koje ne mogu priuštiti menstrualne proizvode kao zamjenu koriste staru odjeću, a u Indiji samo 12 % osoba ima pristup menstrualnim proizvodima dok ostatak koristi krpe.

Što Hrvatska čini po ovom pitanju?

Nedavno se u Zagrebu održao prosvjed protiv menstrualnog siromaštva na kojem su aktivisti i aktivistice Zelene akcije pozvali Vladu RH da smanji porez na menstrualne potrepštine. Kada je krajem ožujka saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš predložila da se PDV na uloške i tampone smanji s 25 na pet posto, Vlada je to odbila i tako zadržala jedno od najviših poreza na menstrualne potrepštine u svijetu.

U Lijepoj našoj se rasprava o ovom problemu pokrenula kada je PaRiter, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju objavila šokantne rezultate istraživanja o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj. U istraživanju kojem je sudjelovalo preko 6000 ispitanica, pokazalo se da trećina ispitanica kupuje menstrualne proizvode lošije kvalitete zbog niže cijene, a 11,9 % ih nije u mogućnosti kupiti dovoljno kako bi ih redovno mijenjale. Alternativne načine koristi njih 3,6 % te umjesto uložaka ili tampona koriste WC papir, krpe, izrezanu odjeću, gaze i slično. Njih deset posto ne može si priuštiti tablete protiv menstrualnih bolova, a 8,8 % ne može si priuštiti dovoljno menstrualnih proizvoda što rezultira da si ne mogu promijeniti uložak ili tampon i po šest do osam sati.  Kada je riječ o mišljenjima o uvođenju besplatnih menstrualnih proizvoda njih 75 % je za uvođenje istih, 90 % je za besplatno uvođenje u školama, a 95 % ispitanica bi ih sigurno koristilo kada bi bili besplatni u školama.

Osim (ne)dostupnosti proizvoda, menstrualno siromaštvo odnosi se i na uvjete održavanja menstrualne higijene pa tako 24 % ispitanica nema mogućnost pauze na poslu kada im je to potrebno u vrijeme menstruacije, a 29 % njih je čak izostalo s posla. Zato bi se trebali poboljšati higijenski uvjeti na radnom mjestu, mogućnost uzimanja slobodnog dana, ali i rad od kuće.

Menstrualno siromaštvo utječe na obrazovanje i zdravlje

Puno djevojaka propusti nekoliko dana u školi zbog nemogućnosti održavanja menstrualne higijene ili jednostavno zbog bolova. Oko 137 000 djevojaka svake godine propusti nastavu što može imati velik utjecaj na njihovo obrazovanje, pogotovo ako s nastave izostaju svaki mjesec. Istraživanje u Nizozemskoj pokazalo je da 13,8 % žena propust dan na poslu zbog menstrualnog siromaštva od kojih 3,4 % to čini svaki mjesec.

To dovodi do gubitka produktivnosti. Kako škole i radna mjesta ne uzimaju u obzir žensko menstrualno zdravlje, unatoč tome što utječe na velik broj stanovništva – veća fleksibilnost i otvoreniji razgovori o menstrualnom zdravlju mogli bi pomoći u rješavanju ovog problema.

Ograničen pristup menstrualnim proizvodima može dovesti do toga da žene improviziraju i stvaraju rješenja koja su neudobna i nesigurna. To također može dovesti do ponovljene upotrebe proizvoda poput uložaka što onda može povećati rizik od drozda ili bakterijskih infekcija, a ostavljanje tampona duže od preporučenog može dovesti do sindroma toksičnog šoka.

Kako možemo spriječiti menstrualno siromaštvo?

Pristup menstrualnim proizvodima je pravo i potreba svake žene i djevojke na svijetu. Prvi korak u smanjenu menstrualnog siromaštva je da se ukine tabu oko te teme. Vrlo bitna stvar je da vlade dovedu zakone koje ili smanjuju porez na menstrualne proizvode ili ih čine potpuno besplatnima. U Engleskoj su po školama krenule takve inicijative, a i nekolicina američkih saveznih država je donijelo zakone o besplatnim menstrualnim proizvodima. Niz drugih zemalja su smanjili ili ukinuli porez na menstrualne potrepštine uključujući Keniju, Kanadu, Australiju, Indiju, Kolumbiju, Maleziju, Nikaragvu, Jamajku, Nigeriju, Ugandu, Libanon i Trinidad i Tobago. Nadamo se da će im se i Hrvatska uskoro pridružiti.

Podijeli

O autoru

Pozdrav! Studentica sam prve godine diplomskog studija Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Novinarka sam Managera od 2019. godine te sam bila urednica rubrike University, a ove godine sam preuzela ulogu glavne urednice. Osim što aktivno pišem, također volim filmove i književnost te snimanje i montiranje koje želim usavršiti. Izrada memeova mi također nije strana. U životu se vodim jednostavnom filozofijom da uvijek treba izaći iz svoje comfort zone i pobijediti strahove te onom ​"fake it till you make it", a ono što me najviše pokreće su ljubav prema pisanju i prijatelji koji su mi podrška u svemu.

Komentirajte