Kako postići flow?

LinkedIn

Svakoj osobi na ovoj planeti je ultimativni cilj biti sretan i zadovoljan. Međutim, često koristimo krive puteve kako doći do tog poželjnog osjećaja potpunosti. Mislimo da ćemo biti sretni kad diplomiramo, zaposlimo se, nađemo partnera, kupimo Yeezyice, uštedimo za auto, otplatimo kredit za stan, zaradimo više novaca, otputujemo na Šri Lanku, dobijemo promociju na poslu…  I tako se vrti hrčkov kotač, a nama cijeli život prođe bez da shvatimo da smo taj hrčak zapravo mi.

No, to ne mora tako biti. Znanstveno je dokazano da je sreća, blagostanje, ataraksija ili koji god pojam koristili za to što svi žudimo postići, zapravo puno bliže od svih ciljeva koje smo si zadali u budućnosti. Zapravo je toliko blizu da može biti postignuto svakog dana, a mi imamo kontrolu nad time. Riječ je o stanju potpune posvećenosti zadatku – flowu.

Što je uopće flow?


Pojam flowa označava stanje uma u kojem je osoba potpuno unesena u aktivnost koju u tom trenu izvodi. Američki psiholog Mihaly Csikszentmihalyi, koji je i osmislio termin flow, opisuje ga kao optimalno stanje pojedinca u kojem pojedinac “rasteže” svoje sposobnosti do granica mentalnih i/li tjelesnih mogućnosti.

Osam karakteristika flowa su:
  1.  potpuna koncentracija na aktivnost koju radimo
  2.  jasno postavljen cilj koji želimo i možemo postići
  3.  iskrivljenje vremena (čini nam se da vrijeme teče sporije ili brže) 
  4.  osjećaj intrinzične motivacije
  5.  imanje kontrole nad vlastitim postupcima
  6.  balans između cilja i naših sposobnosti
  7.  osjećaj lakoće obavljanja zadatka
  8.  gubi se pojam “sebe”

Csikszentmihalyi je kao dječak iskusio patnje Drugog svjetskog rata te je uvidio kako su njegove posljedice imale izrazito negativan utjecaj na kvalitetu života ljudi pogođenih ratnim stanjem. Iz tog razloga je posvetio svoj život otkrivanju izvora ljudske sreće i došao do zaključka da su najsretniji ljudi oni koji provode što veći dio vremena u stanju flowa.

Ključ flowa

Sljedeći dijagram nam može pomoći razumijeti kako dolazimo do stanja flowa.

Flow Channel, preuzeto iz knjige Flow: ‘The psychology of optimal experience’ Mihalya Csikszentmihalya

 

Pretpostavimo da dijagram prikazuje učenje tenisa.

Na osima se nalaze dvije najbitnije dimenzije tog iskustva – vještine i izazovi. Plava točka u donjem lijevom kutu predstavlja osobu koja tek počinje učiti kako igrati tenis. Budući da je osoba totalni početnik u tenisu, i najmanji izazov, kao što je prebacivanje lopte preko mreže, će biti dovoljan da je drži u stanju flowa jer je taj izazov u balansu s njenim elementarnim sposobnostima.
No, nakon nekog vremena, osoba će savladati prebacivanje lopte preko mreže i više neće osjećati užitak ponavljajući taj stari zadatak. Osoba će se tada preseliti u bijelu točku i doći do stanja dosade. Kada dođe do toga, osoba će, ako ponovno želi doći do stanja flowa, morati izabrati izazov većeg intenziteta koji će odgovarati njenim sposobnostima i vratiti je u “flow channel”, no ovog puta na većoj razini od početne, što predstavlja gornja plava točka.
Ako pak početnik prerano dođe do velikog izazova, kao što je naprimjer meč s puno naprednijim suparnikom, preselit će se u crnu točku, odnosno u stanje anksioznosti. Izazov je preintenzivan za sposobnosti ‘zelenog’ tenisača te će on morati poboljšati svoje sposobnosti kako bi ponovo došao do stanja flowa, gornju plavu točku.

Dijagram se može primijeniti na bilo koju aktivnost, ali zaključak ostaje isti – kako bismo bili u flowu, naše vještine moraju odgovarati našim izazovima. Općenito je cilj svake aktivnosti kretati se prema gornjem desnom kutu, odnosno težiti tome da smo u flowu, ali pri što višim razinama kompleksnosti.

I onda, kako postići flow?

Nažalost, jednostavnog recepta za brzo postizanje flowa nema jer tada bismo vjerojatno svi već znali što trebamo raditi i self-help industrija bi prestala postojati. Međutim, postoje postupci koje možemo primijeniti u svakodnevnom životu kako bismo samima sebi olakšali ulazak u flow.

Prvi korak bi bio rješavanje vanjskih distrakcija, odnosno svih stvari koje nam odvlače pažnju od obavljanja zadatka na kojeg se želimo fokusirati. 

  • ugasiti mobitel (ili ga staviti na zrakoplovni način) te ga smjestiti u drugoj prostoriji
  • instalirati website blocker (npr. BlockSite) koji sprječava odlazak na određene stanice
  • imati otvorene samo one tabove koji su nam potrebni u izvršavanju zadatka
  • najesti se prije obavljanja nekog zadatka kako ne bismo imali potrebu za ‘grickanjem’


Nažalost, ili možda na sreću, naše zadovoljstvo nad vlastitim životima na koncu ipak ovisi o našem umu i kako on interpretira svakodnevna događanja. Iz tog razloga, jednako je bitno, ako ne i bitnije, riješiti se i unutarnjih distrakcija. 

Najefikasniji postupci koji nam mogu pomoći u obuzdavanju vlastitog uma su:

  • meditacija
  • pisanje dnevnika (najbolje ujutro)
  • “vježbanje” zahvalnosti (npr. zapisivati ili odvojiti vrijeme za razmišljanje o stvarima i ljudima na kojima smo zahvalni)
  • pozitivan razgovor sa samim sobom

Na kraju, ono najteže, ali i najbitnije za ulazak u flow:

  • što više vremena provoditi radeći ono što volimo, unatoč tome što je Netflix u tom trenutku privlačniji
  • svaki da odvojiti vremena za kreativan rad; crtanje, pisanje, pjevanje, plesanje, sviranje… 
  • zadati si realistične ciljeve za koje znamo da možemo ostvariti
  • konzistentno raditi na poboljšanju naših sposobnosti i/li povećanju intenziteta zadatka, odnosno izazova

Na papiru, odnosno računalnom ekranu se sve čini lako, međutim ono što uistinu čini promjenu u našim životima su odluke koje donosimo na dnevnoj bazi, a jedna od tih odluka bi svakako trebala biti prepoznati i implementirati blagodati flowa u našoj svakodnevici.

Podijeli

O autoru

Bok! Studentica sam poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a Manageru sam se pridružila ove godine. Najviše volim pisati u rubrikama Business i Lounge, a najzanimljivije su mi teme ekonomije, psihologije i sociologije. Slobodno vrijeme najčešće provodim plešući i slušajući glazbu, a svaki dan odvojim malo vremena i za čitanje. Ono što me najviše pokreće je želja za učenjem i što boljim razumijevanjem svijeta oko sebe.

Komentirajte