Iza kulisa glazbene industrije

LinkedIn

Otkad glazbena industrija postoji, diskografske kuće i glazbeni umjetnici diljem svijeta se trude napraviti pjesme koje će ljude u klubovima rasplesati, koncertne dvorane napuniti, srca publike zatopliti, ali možda i ono najmotivirajuće – račun u banci podebljati. Zašto neki izvođači i pjesme u tome uspiju, a drugi se izgube u vrtlogu izbora kojim smo okruženi?

 

Ispitivanje popularnosti

Čest prvi korak u promociji pjesme je ispitivanje popularnosti.  U ocjenjivanju potencijalne popularnosti određene pjesme, diskografske kuće koriste raznovrsne alate kako bi što bolje predvidjele uspješnost singlova svojih ugovorenih izvođača. Neki od tih alata su web-stranice poput HitPredictor-a i SoundOut-a na kojima izabrani ispitanici mogu poslušati i evaluirati pjesme prije nego što se objave široj javnosti. Ispitanici ocjenjuju pjesme na numeričkoj skali. Pjesma može imati preko 100 bodova, međutim bilo koja pjesma koja ima rezultat iznad 65 bodova ima potencijala da postane globalni hit.

 

Primjerice, ‘Hotline Bling’ je postigao uspjeh od 70 bodova, Justin je s pjesmom ‘Sorry’ skupio 77 bodova, a Adele je sa ‘Hello’ dosegnula čak 105 bodova. HitPredictor i ostale srodne stranice došli su do otkrića da samo 5% testiranih pjesama zadovoljava kriterije za hit pjesmu. Dobar rezultat na ovim testovima ne znači da će pjesma nužno postati hit, no svakako ima bolje izglede nego pjesme koje ne dostižu taj kriterij.

No što je s tisućama pjesama koje ostvare dobar rezultat na predtestiranju? Ipak ne može ni svaka pjesma koja osvoji 65 ili više bodova postići svjetsku slavu. Što je onda odlučujući faktor u određivanju stvaranja novog glazbenog hita?


“Za svaku sjajnu pjesmu koja se uvrstila na top ljestvice i ima tisuće puštanja na radijima, postoji barem stotinu pjesama koje su podjednako dobre, ako ne i bolje, koje bi kada bi ih otpjevao pravi pjevač ili kada bi imale dobru marketinšku strategiju postale nezaobilazni hitovi.”

  • David Courtier-Dutton, CEO SoundOut-a

Topla preporuka ili hladnokrvno serviranje?

Do prije deset godina, taj odlučujući faktor su bile radio postaje i tzv. airtime odnosno vrijeme koje pjesma provede u eteru. Budući da nije bilo Spotifya, Deezera, Tidala i ostalih audio streaming servisa, radio postaje, točnije DJ-evi koji su puštali na radio postajama su imali monopol nad onime što će većina populacije slušati i koje će pjesme zavoljeti. Ponekad su puštali pjesme koje su sami cijenili i htjeli podijeliti s publikom, a ponekad njihovi motivi i nisu bili tako plemeniti.

Enter payola.


Payola je u glazbenoj industriji ilegalna praksa potplaćivanja komercijalnih radio stanica za puštanje pjesme, a da radio stanice ne otkrivaju ove podatke. Prema američkom zakonu, radio postaja mora objavljivati ​​pjesme za koje su plaćeni da sviraju u eteru kao sponzorirano emitiranje. Naravno, gotovo nitko nije poštivao taj zakon. Tako su putem payole glazbeni giganti poput Atlantic Records-a ili Universal Music Group-a mogli pogurati svoje izvođače na surfanje radiovalovima, a manje diskografske kuće i neovisni izvođači su ostajali po strani. 

Nova vremena donose nove mogućnosti

Međutim, kako bi Gundulić rekao: “Tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje.”

U redu, možda ne u doslovnom smislu jer velike glazbene kuće i njihovi potpisani umjetnici i dalje ubiru velike svote novca i slavu, međutim igra je sad barem malo ravnopravnija i za neovisne glazbenike.
Pojavom audio streaming servisa, algoritam je zamijenio DJ-a na radio stanici, te sada algoritam odlučuje koga će predlagati korisnicima bez obzira na to koliko je glazbenik novaca uložio u marketing. Algoritam radi na temelju preferencija slušatelja, tako da ako procijeni da slušatelj voli određeni žanr, predlagat će mu slične pjesme u playlistama kao što su Discover Weekly i Release Radar (u slučaju Spotifya).

Neobično bitan utjecaj na popularnost pjesme također mogu imati i pohvale od etabliranih osoba. Primjerice, Sean Parker, osnivač digitalne glazbene platforme Napster,  je zaslužan za lansiranje pjesme ‘Royals’ od Lorde jer ju je dodao na svoju playlistu, a danas svima dobro znana ‘Call Me Maybe’ je bila totalni neuspjeh prije nego što je Justin Bieber snimio video u kojem s prijateljima pleše na upravo tu pjesmu.

TikTok kao odskočna daska

Također, od 2017. pa do danas, mnogo hitova svjetsku slavu i hvalu duguju društvenoj mreži TikTok i plesnim challenge-ima, zbog kojih su mnogi izvođači došli do svog prvog velikog trenutka na globalnoj pozornici. Najbolji primjer glazbenika kojem je TikTok promijenio tijek karijere je američka glazbenica Doja Cat. Prije TikTok-a  je bila underground reperica sa svega par milijuna pregleda na spotovima na Youtube-u, a nakon što je njen singl ‘Say So’ postigao uspjeh na TikTok-u, ostvarila je svoj prvi Top 1 na Billboardu, napravila suradnje s Nicki Minaj, Arianom Grande i The Weekndom, a trenutno je petnaesta najslušanija glazbenica na Spotifyu.

Iako postoji mogućnost za marketinškom manipulacijom i u ovim decentraliziranim uvjetima (primjerice kupnja streamova, plaćanje influencerima za promoviranje…), trenutno su šanse za uspjeh talentiranih glazbenih umjetnika s oskudnim financijskim sredstvima ipak veće nego prije 20 godina. Utjecaj diskografskih kuća polako gubi na snazi, a TikTok influenceri svaki dan vrebaju na nove hitove koje će koristiti kao glazbenu podlogu za svoje “outfit of the day” videozapise. 

Podijeli

O autoru

Bok! Studentica sam poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a Manageru sam se pridružila ove godine. Najviše volim pisati u rubrikama Business i Lounge, a najzanimljivije su mi teme ekonomije, psihologije i sociologije. Slobodno vrijeme najčešće provodim plešući i slušajući glazbu, a svaki dan odvojim malo vremena i za čitanje. Ono što me najviše pokreće je želja za učenjem i što boljim razumijevanjem svijeta oko sebe.

Komentirajte