Koliko su kriptovalute stvarno štetne za okoliš?

LinkedIn
Što znamo o kriptovalutama?

Ako razmotrimo porijeklo pojma kriptovaluta, možemo lako zaključiti kako je ona zapravo sastavljena od dvije riječi, a to su „kripto“ i „valuta“. Kripto dolazi od riječi kriptiranje, odnosno šifriranje, što je ništa drugo nego vrsta matematičkog procesa zaštite informacija. Drugi nam dio riječi govori da je pojam vezan uz valutu – sredstvo razmjene. Govorimo zapravo o digitalnoj valuti, tj. sredstvu digitalne razmjene. Danas postoje stotine raznih kriptovaluta. Neke opstaju duže, neke kraće, no investiranje u kriptovalute najčešće se povezuje s Bitcoinom. Za potrebe ovoga teksta fokusirat ćemo se uglavnom na utjecaj Bitcoina na okoliš kao vodeće kriptovalute.

 

U čemu je kvaka?

Tradicionalne valute izdaju središnje banke, no to nije slučaj kod kriptovaluta. One postoje samo na internetu i središnja banka ih nije izdala, niti ih nadzire i regulira. Njihova inicijalna uloga bila je stvoriti alternativu tradicionalnom monetarnom sustavu.

Kriptovalute regulirane su kroz blockchain sustav koji je sačinjen od ogromnog broja računala koja bilježe i potvrđuju transakcije kriptovaluta i tako održavaju sustav postojanim. Dakle, blockchain je zapravo javna „računovodstvena“ knjiga kriptovaluta gdje se sve transakcije bilježe te kriptografski lančano povezuju.

Bitno je napomenuti kako ne postoji središnje računalo u sustavu blockchaina, već svako računalo ima svoj primjerak tog lanca. Oni koji ga održavaju zapravo participiraju u računalnoj obradi blockchaina te na specifičan način rudare sam lanac pa se nazivaju „rudarima“ (engl. miners). Njihova korist je u tome što samim procesom rudarenja dobivaju jedinice kriptovalute, a u isto vrijeme održavaju sustav perzistentnim. Tu dolazimo do ozbiljnog ekološkog problema.

Proces rudarenja svojevrsna je monetizacija energije – energija se pretvara u novac.

Rudarenje je u početku bilo svedeno na vrlo jednostavnu i jeftinu investiciju poput kupnje računala ili nekoliko povezanih grafičkih kartica koju bi svaki pojedinac mogao financijski izvesti. Budući da je tržište Bitcoina eksplodiralo 2017. godine, potreba za rudarima enormno je porasla. Porast cijena potaknulo je Bitcoin rudare sve većem ulaganju u IT infrastrukturu, no posljedično tome rasla je potrošnja energije što je direktno utjecalo na okoliš. Zapanjujući podatak o potrošnji energije koji prouzrokuje Bitcoin najbolje se može percipirati u kontekstu nacionalne potrošnje.

Izvor: University of Cambridge

Prema jednom od zadnjih istraživanja Sveučilišta u Cambridge-u, Bitcoin bi mogao postići razinu potrošnje energije veću od 126 TWh za 2021. godinu. Drugim riječima, prema trenutnoj potrošnji električne energije, Bitcoin se pozicionirao na 29. mjesto najvećeg svjetskog potrošača električne energije, ispred Argentine, Norveške, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Nizozemske i mnogih drugih država. Ako usporedimo odnos potrošnje energije Hrvatske koji iznosi oko 17 TWh i bitcoinovih 126 TWh, možemo lako zaključiti o kakvim je apsurdnim razmjerima riječ.

Ovi podaci mijenjaju se vrlo često jer ovise primarno o stanju na tržištu, odnosno gap-u između ponude i potražnje. Bude li rasla potražnja za Bitcoinom, rast će i cijena što će dodatno potaknuti rudare investiranju u tehnologiju, a to u konačnici znači veće stope zagađenja. U prilog tome ide i činjenica da se ponuda Bitcoina upola reducira svake četiri godine, jer je ukupna emisija ograničena, stoga postaje sve oskudniji, a oskudnost automatski potiče rast cijene što ponovo predstavlja motiv za daljnje ulaganje, tj. unapređenje tehnologije kako bi se nastavilo rudariti istim tempom.

 

Postoji li rješenje? Je li razvoj kriptovaluta ekološki održiv?

Utjecaj kriptovaluta na okoliš ne bi bio problematičan kada bi energija koja im je potrebna dolazila iz obnovljivih izvora.

Kriptovalute same po sebi nisu ugroza eko-sustavu, već način na koji se dolazi do ogromne količine energije koja je potrebna za rad takvog sustava.

U Kini se nalazi najveći postotak aktivnih rudara u svijetu koji iznosi oko 65%, a razlog je vrlo jednostavan – jeftin izvor energije. Rudari Bitcoina odlaze tamo gdje je električna energija najjeftinija. Nažalost, oko dvije trećine energije u Kini dobiva se iz ugljena. Sve dok su obnovljivi izvori energije skuplji od neobnovljivih, kriptovalute predstavljat će veliki ekološki problem jer je rudarima cilj imati što manje troškove.

Srećom, trendovi pokazuju da će za nekoliko godina, zbog velikog napretka tehnologije, energija iz obnovljivih izvora postati jeftinija od neobnovljive. U tom slučaju, teoretski bi se rudari trebali prebaciti na korištenje obnovljivih izvora što bi u konačnici rezultiralo rješenjem problema.

„Bitcoin je budućnost novca, a obnovljivi izvori energije budućnost su energije. To je savršen spoj.” – dr. Hajo Dürr iz Northern Bitcoina.

Korak prema rješenju ekološkog pitanja kriptovalute dogodio se nedavnim potpisivanjem „kripto-klimatskog“ sporazuma. Inspiriran Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, ova inicijativa trebala bi osigurati održivi razvoj kriptovaluta. Zanimljivo je kako je ovaj sporazum pokrenuo privatan sektor uz potporu organizacije UN-a.

Postavili su vrlo ambiciozne ciljeve poput prelaska na 100% obnovljive izvore energije za održavanje blockchaina već do 2025. godine, transformaciju industrije u potpuno zelenu (ugljično neutralnu) do 2040, no najrealniji cilj razvoj je sustava za bilježenje zagađenja kako bi se mogli točnije odrediti izvori zagađenja pa onda i preciznije planirati i provoditi dekarbonizacija.

Kriptovalute mogle bi biti budućnost financijskog sustava ili barem objekt atraktivnih špekulativnih poteza, ali cijena toga bila bi prevelika kada se ne bi riješio ekološki problem kriptovaluta. Težinu potencijalne štete najbolje opisuje šokantan podatak kojeg je iznio znanstveni časopis Nature Climate Change u jednom od svojih izdanja. Naime, Bitcoin može proizvesti toliko stakleničkih plinova da podigne prosječnu svjetsku temperaturu za 2°C u manje od tri desetljeća. Kada bi se kripto industrija uspjela transformirati u eco-friendly industriju, onda bi joj još preostala harmonizacija s trenutnim financijskim sustavom, no to je tema za neki drugi članak.

Podijeli

O autoru

Hej! Student sam 3. godine Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Timu Manager pridružio sam se ove godine, a najviše volim pisati u rubrikama Business i University. Teme koje me posebno zanimaju su održivi ekonomski razvoj, ekonomska politika te sustavi obrazovanja. Slobodno vrijeme najčešće provodim čitajući, gledajući filmove ili svirajući gitaru. Ono što me motivira za daljnje učenje i istraživanje je sloboda jer “znanje je ključ slobode”.

Komentirajte