Norveška infrastruktura

LinkedIn

Usprkos surovim vremenskim uvjetima u kombinaciji s visokim planinama, duboko izrezanim dolinama i fjordovima, infrastruktura ove skandinavske zemlje je poprilično kvalitetna. Nužna su mnoga ulaganja u tunele, mostove te trajekte zbog spomenutog reljefa, no putovanja su ipak otežana u zimskim mjesecima zbog teških vremenskih uvjeta.

PROJEKT VRIJEDAN 47 MILIJARDI DOLARA

Najveći projekt u modernoj povijesti Norveške jest kvalitetnije povezati zapadnu obalu, u kojoj živi 1/3 stanovništva, s ostatkom zemlje. Ovo je ujedno i jedan od najvećih svjetskih projekata koji traje. Mnoge ceste često bivaju zatvorene, a trajekti otkazani zbog snijega, jakih udara vjetra ili visokih valova. Norveški parlament planira do 2050. godine neprekinutom autocestom povezati grad na jugu, Kristiansand s gradom na sjeveru, Trondheimom. Trenutno vrijeme putovanja iznosi oko 21 sat, a putnici trebaju koristiti čak 7 različitih trajekata kako bi stigli na svoje odredište.

Cilj je sagraditi rutu bez budućeg korištenja trajekata, što će prepoloviti vrijeme putovanja. Planirano je da će mostovi i tuneli zamijeniti trajekte te će se ujedno unaprijediti i velik broj cesta na kopnu. Autocesta bi trebala biti dugačka 1 100 kilometara. Sva ova poboljšanja će uvelike koristiti nacionalnoj ekonomiji Norveške jer se 60% izvoznih dobara proizvodi upravo na zapadnoj obali, a velike koristi će imati i stanovništvo zbog lakšega pristupa bolnicama, školama i radnim mjestima. Vrijednost projekta se procjenjuje na 47 milijardi američkih dolara, a spomenuta autocesta se nastavlja u Dansku, stoga je Norveška povezana s ostatkom Europe.

Zavojita norveška cesta

PODVODNI PLUTAJUĆI TUNEL

Kada je fjord dubok više od nekoliko stotinjaka metara i širok više od 2 kilometra, postojeća inženjerska rješenja nisu moguća, stoga je potrebno posegnuti za novima. Jedan od takvih futurističkih projekata bi mogao biti podvodni plutajući tunel. Morsko dno je preduboko da bi se sagradio tunel na njemu, a bilo bi potrebno i dopremiti ogromne količine zemlje s kopna, što je vrlo teško izvedivo. Svojevrsni tunel bi bio postavljen na dubini od 20 do 50 metara kako bi se izbjegao sav pomorski promet, a to ujedno nije i preduboko kako bi se izbjegli problemi s visokim pritiskom vode.

RAZVIJENOST PROMETA

Zračni promet je također vrlo popularan, stoga u zemlji ima ukupno 98 zračnih luka. U 90-im godinama prošlog stoljeća veće zračne luke su prošle proces modernizacije, a 1998. godine sagrađena je nova u blizini glavnog grada, Osla. Ova zračna luka je poslužila kao primjer prosperiteta države s obzirom da je 1998. Norveška bila treći najveći svjetski izvoznik nafte. Norveška je također jedna od najrazvijenijih zemalja po pitanju brodogradnje i dostave dobara, materijala te proizvoda putem broda. Procjenjuje se da Norveške brodarske tvrtke posjeduju oko 10% svjetske flote brodova. Ta je zemlja isto specijalizirana u vezi posebnih namjenskih brodova. Zanimljivo je da otprilike 25% svjetskih kruzera i 20% svjetskih tankera specijaliziranih za prijevoz kemikalija i nosača raznih plinova, također u vlasništvu norveških kompanija.

Glavna željeznička mreža sadrži ukupno 4 114 kilometara pruge i 64 kilometara brze pruge kojom se vlakovi mogu kretati brzinom od 210 km/h. Također je i 62% pruge elektrizirano. Ta jedina brza pruga povezuje Oslo i Gardermobanen, gdje se nalazi zračna luka. Ukupno četiri linije su povezane sa Švedskom te je tako omogućen pristup Europskoj željezničkoj mreži. Ujedno su planirana i proširenja brze željeznice u istočnu Norvešku i druge dijelove države.

Podijeli

O autoru

Pozdrav, student sam 3. godine poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu. Od 2020. godine sudjelujem kao suradnik i novinar u sklopu vođenja profila društvenih mreža magazina „Manager“. Naši novinari i novinarke marljivo istražuju i pišu svoje članke dok je moja zadaća promovirati iste te zainteresirati čitatelje za tekstove s područja business-a, university-a te lounge-a koji čine naš magazin. Također volim pisati o raznim temama koje se tiču studentskog života i tehnologije. U slobodno vrijeme uživam u bavljenju sportom kao što je trčanje jer smatram da je fizička aktivnost vrlo važna za zdravlje. Smatram da u životu čovjek mora imati dovoljno velike ciljeve jer ako ga oni ne straše, to znači da su ti ciljevi premali.

Komentirajte