Dobitnice Nobelove nagrade za koje morate znati

LinkedIn

Za studente ekonomije imena poput Paul Samuelson, John Hicks i Milton Friedman predstavljaju ekonomsku inovativnost, temelje njihove struke, genij, izuzetnu izobrazbu i opću zadivljenost. Dok imena Esther Duflo i Elinor Ostrom ne pali nikakve lampice.

Esther Duflo i Elinor Ostrom dobitnice su Nagrade Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela, tj. u uobičajenom govoru – Nobelove nagrade za ekonomiju.

Esther Duflo je francusko-američka ekonomistica koja je najmlađa stekla titulu profesora u trajnom zvanju na masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT), koja je ni više ni manje razlog zašto MIT ipak zapošljava svoje studente ujedno je i dobitnica za 2019. godinu te i najmlađa dobitnica te nagrade u kategoriji za ekonomiju. Nagradu je zaslužila i osvojila uz bok suprugu Abhijitu Banerjeeu te Michaelu Kremeru za njihov „eksperimentalni pristup ublažavanju globalnog siromaštva“.

Duflo, Banerjee i Kremer već od 90-ih testiraju niz intervencija u različitim područjima koristeći terenske eksperimente, na primjer za poboljšanje zdravlja djece te obrazovnih uspjeha. Problemom se bave tako da ga seciraju u manje, lakše upravljive jedinice. Jedan od testova za razvijajuće probleme je bio eksperiment s mrežicama za krevete u borbi protiv malarije tako da su se usporedili rezultati grupe s i grupe bez mrežica. Takva vrsta eksperimenta u znanostima je odavno poznata, no u ekonomiji se primjenjuje tek od 60-ih. Svoj rad prenijeli su u par knjiga od čega se najviše ističe „Dobra ekonomija za teška vremena“.

Ester Duflo svake je godine citirana par tisuća puta, dobitnica je preko 50 uglednih nagrada, autorica je mnogih eseja i knjiga, poželjan govornik na skupovima i seminarima te jednostavno nevjerojatan pojedinac  koji inspirira druge na promjenu.

Vrlo blizu njoj nalazi se i Elinor Ostrom, američka politička ekonomistica, dijete glazbenika te također dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju.

Svoj novčić zaslužila je i dobila 2009. zajedno sa Oliverom Eatonom Williamsonom za njihovo „propitivanje uobičajene mudrosti pokazujući kako lokalna imovina može uspješno upravljati lokalnim zajednicama bez ikakvih propisa od strane središnjih vlasti ili privatizacije“. Uvjerenje da će se prirodni resursi dugoročno pretjerano eksploatirati te uništiti opovrgnula je provodeći terensku studiju o tome kako male lokalne zajednice upravljaju raspoloživim resursima te da se s vremenom uspostave pravila o brizi i korištenju na ekonomsko-ekološki održivi način.

Ostrom je posvetila životni rad u područja javne politike, javnog izbora, kolektivnog dobra, akcije i suradnje. Autorica je nekih knjiga te mnogih eseja, dobitnica puno nagrada te utjecajna osoba za vrijeme svoga djelovanja. Novac od Nobelove nagrade donirala je. Čak postoji i zakon u njenom imenu. Preminula je 2012. od raka gušterače, no njezina baština osjetit će se još mnogo godina.

Porukama poput : “Ono što smo zanemarili je što građani mogu učiniti i važnost stvarnog sudjelovanja ljudi nasuprot tome da netko sjedi u Washingtonu i pravi pravila“ i dalje inspirira mnoge ljude na kolektivnu akciju.

Podijeli

O autoru

Zdravo! Studentica sam ekonomije te imam 20 godina. Novinarka sam Managera od 2020. godine. Pišem za sve kolumne, no najdraža mi je Business. Volim istraživati poslovne teme te gledati kako stvari utječu jedna na drugu. Osim što pišem za Manager bavim se i vlastitim pisanjem, glazbom, plesom te raznim sportovima. Najčudniji hobi koji sam imala je bilo rezbarenje knjiga. U životu se vodim filozofijom da je bolje sjediti u hladu nego stajati na suncu koja me ujedno i motivira na jednostavnije življenje.

Komentirajte