Rast javnog duga – 76 000 kuna „dužan“ je svaki stanovnik RH

LinkedIn

Javni dug spada u najbitnije stavke kada govorimo o financijama svake države pa mu se stoga zasluženo pridaje velika pažnja. Postoje razni načini kako država prikuplja sredstva za podmirivanje javnih potreba. Porezima, naknadama, doprinosima te sličnim oblicima prihoda država vrlo često ne prikupi dovoljno sredstava pa se javlja potreba za zaduživanjem koja rezultira stvaranjem javnog duga.

Trenutačnih 315 milijardi kuna javnog duga u koji su uključeni domaća i inozemna zaduženja predstavljaju dvostruko veći javni dug od onog kojeg smo imali 2009. kada je gospodarstvo palo najviše u novijoj povijesti, a javni dug se popeo na 160 milijardi kuna. Ove će se godine, jasno, nadmašiti taj neslavni crni rekord.

Korona je izazvala brojne neočekivane troškove u zdravstvu, a svoju cijenu imaju i epidemiološke mjere, zatvaranje gospodarstva te tada neophodna pomoć poduzećima i zaposlenima.

Uspoređujući situaciji u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU valja naglasiti kako je omjer duga prema BDP-u rastao je u 24 od 27 članica EU, najviše u Belgiji, za gotovo šest postotnih poena, Finska, Slovenija, Španjolska i Francuska iduće su najpogođenije, a Hrvatski javni dug veći je jedan postotni poen. Jedine zemlje koje su se u ovoj situaciji uspjele razduživati su Litva, Danska i Bugarska. Kada govorimo o rekorderima u omjerima državnog duga na samom vrhu nalazi se Grčka koju potom slijede Italija, Portugal, Belgija i Francuska.

Visina javnog duga i proračunskog deficita trenutačno je pomalo zanemarena kako bi se uspjela osigurati sredstva za stabilizaciju ekonomskih tokova, no Hrvatska će već iduće godine morati na svaki način početi smanjivati javni dug ako želi uvesti euro što je u planu.

Korona glavni krivac za javni dug?

Korona je postala univerzalna izlika za sve neuspjehe ove godine no ipak kada se situacija realno sagleda jasno je da je ona samo „kap u moru“. Procjenjuje se da je korona kriva za 22 milijarde kuna ovogodišnjeg rasta javnog duga. Stoga se postavlja pitanje što je sa ostalim milijardama s obzirom na to da je javni dug premašio iznos od 315 milijardi kuna.

Vrlo je važno na koji način se država zadužuje, kod koga i na koliko dugo. Međutim, važno je odrediti i tko će snositi troškove javnog duga.

To pitanje jedno je od temeljnih problema javnog duga. Trebaju li teret javnog duga snositi sadašnje ili buduće generacije teško je odlučiti. Odgovor na to pitanje uvelike ovisi o tome za što je novac utrošen, dakle za što se sredstva omogućena javnim dugom koriste. Ako država želi opteretiti sadašnje generacije, to najlakše može učiniti povećanjem poreza, odlučili se pak opteretiti buduće generacije, čini to zaduživanjem. S obzirom na to da porez nije povećan, teret ove krize snose buduće generacije.

Oporavak od ekonomskog kolapsa kojeg je koronavirus uzrokovao očekuje se vrlo brzo, prestankom pandemije ekonomija bi se trebala vratiti na staro stanje, a sukladno tomu i popravljati financijska šteta koja je prouzrokovana. To podrazumijeva da tada započinje i aktivno smanjenje javnog duga, što znači da taj teret preuzimaju sadašnje generacije. U teoriji bi to trebalo biti tako no javni dug je toliko velik da je gotovo nemoguće da njegove posljedice ne osjete i buduće generacije. Predviđanja su zasada neutemeljena jer je teško odrediti tijek pandemije, a ostati pozitivan ponekad i nije najbolje jer je ista ta optimističnost rezultirala ogromnim gubitcima.

 

Podijeli

O autoru

Cao! Studentica prve godine diplomskog studija Komunikologije na HKS-u. Novinarka sam Managera od 2018. te se mogu pohvaliti jednogodišnjom titulom urednice rubrike Lounge. Osim što aktivno pišem, u slobodno vrijeme se volim iskušavati u novim sportovima, koji mi pružaju i nove izazove. U životu nikada ne odustajem te smatram da ako prilike ne dolaze da ih moramo stvoriti sami.

Komentirajte