Financijska šteta COVIDA-19 i utjecaj krize na studente

LinkedIn

Kakva je zaista financijska šteta uzrokovana pandemijom COVIDA-19? Postoji li ispravan odgovor na to pitanje? Jesu li u cijeloj situaciji stradali studenti i kako je to moglo utjecati na visokoškolsko obrazovanje?

Koronavirus donio je niz pitanja koja nas muče. No kakve su štete ekonomija i financije pretrpjele teško je reći.

Stručno mišljenje dao nam je profesor  na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić kojemu ekonomija Hrvatske, ali i cijele Europe nije nepoznanica. Smatra kako su bilo kakve egzaktnije procjene o tome nemoguće. Profesor Brkić cijelu tu situaciju naziva „jednadžbom s neograničenim brojem nepoznanica“. Najveći je problem što nitko od nas ne zna što će biti s ovim virusom sutra, kako će se on razvijati. Malo šira slika svega toga je primjer SAD-a gdje je predsjednik Donald Trump bio zaražen koronavirusom. Riječ je o najvećoj ekonomiji i najvećoj sili svijeta koja se potencijalno našla u situaciji da pred izbore imaju predsjednika koji umire, a ekonomija se nalazi u strašnom padu.

„Ekonomija ide kao sinusoida, puna je uspona i stagnacija te se sada našla ponovno u krizi“, rekao je profesor Luka Brkić. Kad se događaju potresi na tržištu uvijek je to na strani ili ponude ili potražnje. Ako je šok na strani ponude ekonomska strana zna kojim mjerama treba intervenirati da se šok smanji, sanira i ublaži. Ako je šok na strani potražnje onda govorimo o drugom setu mjera. Koronavirus donio je šok i na strani ponude i potražnje. Javljaju se problemi pada BDP-a, održivosti proračuna, javnog duga koji raste. Koliko će ova situacija zaista trajati to je potpuno neizvjesno, predviđa se da će do 2021.biti rasta, no pod pretpostavkom da se pojavi rješenje izvan ekonomije, a to je cjepivo.

„Ekonomija ide kao sinusoida, puna je uspona i stagnacija te se sada našla ponovno u krizi“

Pad BDP-a u Hrvatskoj je oko 8%, a odstupanja su do +/-1% BDP-a. No odstupanja od 1% na veliki BDP i na veliku sumu novca je puno. Kada govorimo o Hrvatskoj, tih 1% u grubo znači oko 50-ak milijardi eura. Možemo samo zamisliti što je tih 1% u velikim i jakim ekonomijama.

Kada govorimo o tome kako je cijela situacija s koronavirusom utjecala na studente profesor Brkić smatra da direktne povezanosti sa studentima nema, no nešto ipak postoji. U krizi u kojoj dolazi do pada proizvodnje, deficita, dugova i velikog broja nezaposlenih vodi se restriktivna politika. U takvim situacijama studenti kao korisnici javne usluge koja se zove besplatno visoko obrazovanje mogu očekivati pad standarda tih usluga poput online predavanja i online ispita. „Razina neizvjesnosti raste i nitko ne zna što će biti, kako diplomirati i kako se zaposliti u ovim uvjetima“, objašnjava profesor Luka Brkić.

„Razina neizvjesnosti raste i nitko ne zna što će biti, kako diplomirati i kako se zaposliti u ovim uvjetima“

Tek sada vidimo koliko smo zaista svi krhki i koliko nam ne pomažu atomska skloništa i razna oružja, već imamo jednu pojavu koja je kako stručnjaci kažu na granici živoga i ne živoga, a dovela je do promjena velikih razmjera u cijelome svijetu. Vremena su teška, neizvjesna i svakako nije dosadno. Koronavirus donio je određeni pad ekonomske aktivnosti koji nije rezultat načina privređivanja određene države, već nečeg izvana, nečega što je pogodilo cijeli svijet i nečega s čim se cijeli svijet trenutno bori.

Podijeli

O autoru

Bok! Studentica sam treće godine Novinarstva i Odnosa s javnošću na FPZG-u. Novinarka sam Managera od početka 2019. gdje se bavim društvenim mrežama. Osim pisanja i rada na društvenim mrežama, u slobodno vrijeme volim pročitati dobru knjigu i pogledati film što mi pruža bijeg od stvarnosti. U životu se vodim time da se za sve u životu treba boriti i potruditi za ono što zaista želimo, ali da će mi ono što mi je suđeno na kraju i doći.

Komentirajte