TikTok bez cenzure

LinkedIn

Cenzura medija svima nam je dobro poznat pojam, a uz aktualne događaje u svijetu često se možemo zapitati je li još uvijek prisutna i u kojoj mjeri. Možemo li vjerovati medijima?

Nećemo o tome

Od samih početaka razvoja medija, svjetske vlasti i različite interesne skupine uvidjele su njihovu moć i utjecaj na svijest ljudi. Možemo reći da su mediji uvijek, barem neformalno, postojali u društvu. Bilo da se radilo o govorkanjima na dvoru ili bojištima, informacije se prenose otkako je čovječanstva. Nekad davno bilo je teško provjeriti ispravnost tih informacija, kad su neformalno kružile gradovima. 

Razvojem društva formalno su se razvili mediji, sredstvo prenošenja aktualnih informacija široj javnosti. Isprva su se pojavili pisani mediji, zatim su se razvojem tehnologije pojavili na radiju, televiziji, a u konačnici i na internetu. Razvila se cijela grana društvene djelatnosti koja osigurava da javnost bude pravovremeno informirana točnim, aktualnim vijestima iz svijeta. No, razvojem takve strukture, postalo je mnogo lakše kontrolirati koje informacije će kolati javnošću, a koje neće. Kroz vrijeme razne su utjecajne skupine, bilo političke, vjerske ili druge, u manjem ili većem intenzitetu kontrolirale što će to ljudi čuti, čemu će vjerovati. Cenzura medija u određenoj je mjeri prisutna i danas, ali, zašto je to tako i ima li ta fraza izričito lošu konotaciju, kako često pretpostavimo?

Izvor: Pixabay

Stižu izvanzemaljci

“Dame i gospodo, ovo je nešto najstrašnije što sam vidio u životu. Čekajte. Nešto puže iz šupljine stroja. Netko… Ili nešto.” začulo se iz radio prijemnika diljem SAD-a prije 85 godina. Radio drama ‘Rat svjetova’ Orsona Wellsa tog je dana u rekordnom roku izazvala masovnu histeriju američkog stanovništva te je savršen primjer koliki utjecaj mediji mogu imati na svijest ljudi. U samo nekoliko minuta nastala je dotad neviđena panika. Srećom, radilo se o radio drami, a ne stvarnoj vijesti i po završetku emisije panika slušatelja se umirila.

Svatko drugačije reagira na stres pa masovna histerija može biti izrazito opasna situacija. Iz tog razloga, ako se radi o vijestima od velikog značaja, pogotovo onima koje bi značile negativne posljedice za ljude, pokušat će se spriječiti nastanak panike kontrolom toga kako i kada će neka informacija izaći u javnost. Sama ta ideja ima smisla, ali kao i mnoge ideje, u praksi njena izvedba varira i postavlja se pitanje njezine dobronamjernosti.

S jedne strane, cenzura medija nekad je postojala u izrazito velikoj mjeri, ne samo za sprječavanje masovne histerije već za općenitu kontrolu skupnog mišljenja naroda, ali i svjetske populacije. Iako ne možemo sa sigurnošću to tvrditi, i danas često možemo pretpostaviti da je način na koji je neka informacija puštena, ili nije puštena u javnost, pod pomnim okom utjecajnih promatrača.

S druge strane, sloboda medija u svijetu kroz godine je dobila na značaju. Mediji se trude što bolje informirati javnost, ali ponekad svoj utjecaj koriste i u loše svrhe. Senzacionalni naslovi, članci puni pridjeva od kojih se koža čitatelja ježi, a i clickbait naslovi danas nikome nisu strani. Isto tako, nisu ni slučajni.

Svi dionici medija i njihovog utjecaja, svjesni su kolika je njihova moć. Upravo ta moć ponekad postaje najkorisniji alat za čovječanstvo, a ponekad najopasnije oružje. Postoji li način da šira javnost dobiva sasvim nefiltrirane informacije, a postoji li i potreba za tim?

Izvor: Pixabay

Digitalizacija

Riječ koja danas “iskače iz paštete”, susrećemo ju na svakom uglu – digitalizacija. Naravno, pronašla je svoj put i do ovog članka. Na početku ovog članka spomenut je razvoj medija – pisani mediji, radio, televizija, a sad i društveni mediji.

Facebook, Instagram pa TikTok jedan za drugim postali su naš sve detaljniji prozor u svijet. Upravo aplikacija koja se danas nalazi na mobilnom uređaju oko milijarde korisnika promijenila je način informiranja ljudi, i mogućnost kontrole istog. Nije tajna da se u posljednje vrijeme tehnologija razvija brže nego ju možemo pratiti i na načine koje mnogi nisu mogli predvidjeti.

TikTok se razlikuje od svih dotadašnjih društvenih medija jer su ga korisnici prihvatili kao platformu na kojoj nefiltrirano objavljuju stvarne aspekte života u video obliku. Za razliku od prethodnih društvenih medija na kojima je većina sadržaja bila pomno isplanirana, namještena i savršena, TikTok je prvi koji u velikoj mjeri svojim sadržajem odiše tim kaosom ljudskog postojanja, bez cenzure.

Ako sam TikTok to ne smatra kršenjem pravila zajednice, bilo tko može objaviti videozapis bilo čega što smatra zabavnim. Ili relevantnim. Ili neophodnom informacijom za širu javnost…

Od Covid krize, inflacije, svih aktualnih događaja na političkoj sceni, korisnici TikTok-a pružili su svima mogućnost pogleda direktno na događaj, ravno iz očiju fizičkog promatrača prvog reda. Ti videozapisi često nisu pomno provjereni, montirani, popraćeni stručnim promišljenim objašnjenjem koje bi kontroliralo njihov utjecaj na ljudsku svijest. Samo su nam servirani, bez filtera, bez cenzure. Ovaj nam je društveni medij omogućio dotad neviđenu razinu informiranosti iz svih kuteva, svih stajališta, s lica mjesta događanja.

 

Mislim dakle jesam

U moru informacija, najvažnije je pouzdati se u svoju glavu. Sposobnost kritičkog mišljenja za stanovnike 21. stoljeća postaje možda i najvažnija vještina. Iako je pristup tolikoj količini informacija zasigurno korak u dobrom smjeru, moramo znati da nisu sve informacije koje izviru iz uređaja na našem dlanu provjerene, ni nužno ispravne. 

Prije širenja tih informacija nadograđenih vlastitim doživljajem istih, prije stvaranja panike u svom društvu (čiji odjek može postati puno veći), prije nastavka ‘scrollanja’ u bespuća društvenih medija na dotičnu temu – odloži telefon, udahni. Filtriraj sve što je ‘world wide web’ na tebe danas nefiltrirano spustio. Sloboda informacija u današnjem svijetu izuzetno je korisna, ali jednako i opasna. Tehnologija ponekad trči brže od nas na skali razvoja, a nama preostaje da koristimo našu kompetitivnu prednost, ljudsku svijest i razum, u svoju korist i dobrobit.

Mislite li da je potpuna sloboda informacija blagoslov ili kletva? Pišite nam na [email protected]!

Podijeli

O autoru

Bok! Zovem se Laura i studiram poslovnu ekonomiju, iako mi se često čini da sam više umjetnički tip pa u slobodno vrijeme pustim kreativi na volju. Tako me stvaralačka struja dovela i do Managera. Volim more, impresionističke slike i sendviče.

Comments are closed.