Kada priroda pokaže zube

LinkedIn

Protiv prirode i razornih katastrofa najčešće nema obrane. Sve češće katastrofe, uragani, potresi i nastanak masovnih klizišta, prema brojnim stručnjacima rezultat su klimatskih promjena.

Jeste li znali da prirodna katastrofa može biti i onda kada se zapravo ništa strašno ne događa, kada priroda gotovo pa ne reagira. Primjer toga je i suša koja spada u prirodne katastrofe upravo zbog tog izostanka prirodnih pojava.

Svake godine svijet pogađaju novi uragani, tornada, potresi i brojne druge nesreće koje odnose tisuće ljudskih života. Neka područja Zemlje ove prirodne nepogode pogađaju češće od drugih. Jedna od tih zemalja zasigurno je Kina.

Četiri najveće prirodne katastrofe koje su pogodile svijet bile su u Kini, a upravo su poplave 1931. katastrofa u kojoj je dosad poginulo najviše ljudi. Poginulo je između milijun i četiri milijuna ljudi.

Najveće prirodne katastrofe u povijesti

Tajfun Nancy najjači je tajfun ikada zabilježen u ljudskoj povijesti. Udario je u kopno Japana 1961. brzinom vjetra od 346 km/h i na licu mjesta ubio 191 čovjeka. Procijenjena je šteta u vrijednosti od 500 milijuna dolara tog doba.

Najjači potres koji je pogodio Zemlju u poznatoj prošlosti bio je magnitude 9.5 a pogodio je Čile 1960. Potres takve snage uzrokovao je tsunamije u Čileu, Japanu, Filipinima i Novom Zelandu. Za razliku od većine drugih katastrofa koji energiju oslobađaju tijekom duljeg vremena, potresi brzo oslobađaju energiju te su upravo zbog toga toliko razorni u nekoliko sekunda trajanja.

Najsmrtonosniji tornado pogodio je Bangladeš 1989. godine. Točan broj poginulih nije poznat, ali se procjenjuje da je život tog dana izgubilo oko 1300 osoba, što ga čini najsmrtonosnijim tornadom u znanoj povijesti, ne samo Bangladeša nego čitave Zemlje. Taj je tornado bio širok 1.6 kilometara i prešao je put od 13 kilometara.

Tornado u Hrvatskoj

Prije 128 godina, kod željezničke stanice u Novskoj zabilježen je razorni tornado. Vjetar je počupao 150 tisuća stabala hrasta i bukve promjera debla od 0,7 metara pa sve do onih promjera 1,2 metra. Na obližnjoj željeznici, tornado je vagone izbacio s tračnica, a stražnji vagon težak više od 13 tona bio je odbačen 30 metara dalje. U tom je ‘letećem’ vagonu bilo čak  50 putnika. Brzina vjetra pri tlu bila je oko 260 km/h.

Uzrok velikih katastrofa nije uvijek priroda. Često je to čovjek koji može djelovati jednako pogubno. Nuklearna detonacija nad Hirošimom i ona nad Nagasakijem bila je kobna za tisuće ljudi ali za razliku od prirodnih katastrofa, one koji počini čovjek planirane su, očekivane i povrh svega – sprječive.

Iako se zbog znanstvenih dostignuća i moderne tehnologije, danas već može predvidjeti nastanak nekih prirodnih katastrofa, većina ih ostaje nepredvidiva i iznenadnog nastanka.

 

 

Podijeli

O autoru

Cao! Studentica prve godine diplomskog studija Komunikologije na HKS-u. Novinarka sam Managera od 2018. te se mogu pohvaliti jednogodišnjom titulom urednice rubrike Lounge. Osim što aktivno pišem, u slobodno vrijeme se volim iskušavati u novim sportovima, koji mi pružaju i nove izazove. U životu nikada ne odustajem te smatram da ako prilike ne dolaze da ih moramo stvoriti sami.

Komentirajte