Država financira ugostiteljske obrte, ali tko financira državu?

LinkedIn

Od ožujka do početka prosinca ove godine, na sve mjere potrošeno je 7,4 milijarde kuna, čime je očuvano 630.000 radnih mjesta, a ostalim mjerama pomoglo se poslovanju 107.000 poduzeća.

Državne financije u ovoj je godini snažno pogodila pandemija koronavirusa. Predviđa se da će minus na kraju godine doseći 29,5 milijardi kuna.

Hrvatska je prvi paket od 63 mjere pomoći gospodarstvu predstavila sredinom ožujka kada je proglasila karantenu, a njihova primjena istekla je nakon šest mjeseci. U ugroženim sektorima poslodavcima je na tri plus tri mjeseca bilo odgođeno plaćanje javnih davanja – poreza na dohodak, poreza na dobit, kao i doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Za razliku od drugih zemalja EU, koje su s početkom krize uvele potpore za skraćeno radno vrijeme, Hrvatska se odlučila na drugačiji model, možemo reći velikodušniji, pa je poslodavcima isplaćivala potporu za očuvanje radnih mjesta kroz subvenciju plaće u iznosu od 3.250 kuna  za ožujak, odnosno 4.000 kuna za travanj, svibanj i lipanj. Pritom se poslodavcima preporučivalo da radnicima isplate ostatak do njihove pune plaće, ali to nije bila obaveza, a ni čest slučaj. Osim toga, država je poduzećima otpisala gotovo 2,8 milijardi kuna poreza i doprinosa.

Otkud državi novci za isplaćivanje svih potpora?

Sredstva koja je država već potrošila nadoknadit će se iz EU izvora. Tako je 2,6 milijardi kuna planirano pokriti iz React EU i ESF-a, fondova EU. Većina preostalog troška financirat će se iz SURE programa. Hrvatskoj je putem tog dugoročnog zajma na raspolaganju nešto više od milijardu eura, a Europska komisija već je Hrvatskoj isplatila 510 milijuna eura.

Usporedno s rastom broja zaraženih u Hrvatskoj i donošenjem strožih epidemioloških mjera, ponovo je reaktivirana i potpora za očuvanje radnih mjesta kroz subvenciju plaće do maksimalno četiri tisuće kuna mjesečno. Tu potporu mogu koristiti svi poslodavci obuhvaćeni odlukama stožera civilne zaštite ili preporukom epidemiologa.

Proračun za 2021. jako se oslanja na EU fondove

No dok se država u 2020. godini snažno zaduživala kako bi sanirala posljedice epidemije koronavirusa, u 2021. godini računa na povlačenje EU sredstava. Proračunska stavka EU pomoći povećana je za gotovo 30 % to jest na 25 milijardi kuna.

A što je s poduzetnicima?

Donošenje novih epidemioloških mjera svaki tjedan, kao i ograničavanje rada oštetilo je mnogobrojne tvrtke. Desetci tisuća radnih mjesta su ugroženi, a mnogi poduzetnici i obrtnici se nalaze u bezizlaznoj situaciji. Iako lockdown nije službeno proglašen, on je za mnoge prisutan. Poduzetnici se bune jer kako kažu mjere za očuvanje radnih mjesta namijenjene su radnicima, a ne poduzećima. Njihovi troškovi su daleko viši od troškova plaća.

Upozoravaju da ako se Vlada ogluši na apele poduzetnika i obrtnika, da će gotovo sigurno tisuće radnika ostati bez posla. Mnogobrojne tvrtke i obrti morat će zatvoriti svoja vrata i više neće biti radnih mjesta za očuvati.

 

Podijeli

O autoru

Cao! Studentica prve godine diplomskog studija Komunikologije na HKS-u. Novinarka sam Managera od 2018. te se mogu pohvaliti jednogodišnjom titulom urednice rubrike Lounge. Osim što aktivno pišem, u slobodno vrijeme se volim iskušavati u novim sportovima, koji mi pružaju i nove izazove. U životu nikada ne odustajem te smatram da ako prilike ne dolaze da ih moramo stvoriti sami.

Komentirajte