Česta je pojava da se na društvenim mrežama mentalne bolesti prikazuju na loš način ili se šire dezinformacije. Ovdje se ne radi samo o TikToku, već o bilo kojoj društvenoj mreži. Prije je to bilo izraženije na Tumblru i Twitteru, ali nedavno je bio „trend“ na TikToku da se pojedinci pretvaraju da imaju određeni mentalni poremećaj kako bi skupili preglede.
Touretteov sindrom i DID
Touretteov sindrom i DID su bili jedni od „popularnijih“ poremećaja koji su obasuli TikTok. Prije nego što prijeđem na primjere, ukratko ću objasniti pojam. Touretteov sindrom karakteriziraju tikovi koji mogu biti motorički i/ili vokalni. Neke osobe će imati gotovo neprimjetne tikove poput podizanja obrva ili trzaja glavom, dok drugi mogu uključivati i vokalne tikove. Kombinacija toga dvoje je bila iznimno popularna na TikToku. Jedan od accounta koji je razljutio mnoge je @ticsandroses koji više ne postoji. Osoba koja je bila vlasnik toga accounta se pretvarala da ima Touretteov sindrom nakon čega su ju brzo prozvali razni content creatori kojima je dijagnosticiran Touretteov sindrom. Bilo je očigledno da se radi o imitaciji jer tikovi nisu bili konzistentni te se niti jedan od njih nije nikada ponovio. Iako se može dogoditi da osobe imaju tik koji se nikada ne ponovi, to je rijetkost i nije karakteristično za apsolutno svaki tik.
Drugi mentalni poremećaj je DID. Puno ime je Disocijativni poremećaj identiteta, a osoba koja ima DID ima dva ili više identiteta ili osobnosti koji se izmjenjuju te se često ne sjećaju važnih osobnih podataka koji su povezani s nekim od identiteta. Osobe koje imaju DID su proživjele tešku traumu u djetinjstvu te identiteti koji se izmjenjuju su „kreirani“ kako bi zaštitili tu osobu. Radi se o iznimno teškome i ozbiljnom poremećaju, ali za TikTok korisnike je to bila šansa da skupe malo pregleda. Osobe koje su lažirale DID bi se često pretvarale kako su na kameri uhvatile prijelaz iz jednog identiteta u drugi. Kao i u prethodnom slučaju, bilo je jednostavno shvatiti da se radi o prevari te su mnogi obrisali svoje račune na TikToku.
Imam ADHD, vidjela sam na TikToku!
Previše ljudi je izgovorilo ovu rečenicu. Samodijagnosticiranje nije nužno najlošija stvar, ali kada osobe pomisle da imaju određeni mentalni poremećaj temeljem jednog TikToka, to može postati problem. Sada je popularan ADHD, ali često smo mogli čuti kako netko kaže da je u depresiji iako je samo tužan ili da ima anksioznost jer su nervozni kada trebaju pričati pred većom publikom. Ipak su navedene bolesti malo kompleksnije od toga. Problem nastaje kada te iste osobe krenu raditi videe i „educirati“ druge. Ovo je zapravo povezano s prethodnom tematikom. Dolazi do širenja dezinformacija te osobe koje zaista imaju navedene mentalne poteškoće se mogu osjećati loše o sebi jer ti videi često izgledaju kao ismijavanje.
Ako ste vidjeli neki video i zaista imate navedene simptome te sumnjate da biste mogli imati određeni mentalni poremećaj, informirajte se više. Postoji puno izvora gdje možete dobiti bolji uvid u svaku mentalnu bolest. U konačnici, najbolje bi bilo da odete na terapiju ako je moguće. Ako to nije moguće, pronađite znanstvene članke koje će detaljnije opisati simptome i kako se nositi s njima. Postoje i YouTube kanali koji su zapravo iznimno informativni. Dobar primjer je kanal pod nazivom „Special Books by Special Kids“ koji dovodi ljude s raznim mentalnim, ali i fizičkim poteškoćama te možete iz prve ruke saznati kroz što oni prolaze, a uključeni su i oni najrjeđi slučajevi.
Čak i ako ne mislite da imate ADHD ili anksioznost ili bilo što drugo, korisno je informirati se o istima. Tako ćete više razumjeti druge i znati kako se nositi u određenim situacijama. Ako ništa drugo, znat ćete zašto nije uredu pretvarati se da imate određeni poremećaj na TikToku.
