Ima li tehnološki napredak nužno loš utjecaj na radna mjesta?

LinkedIn

Govoreći o nedostatku radne snage, kao i o uvođenju brojnih inovacija najbolje primjere nalazimo u građevinskoj industriji. Potreba za kućama, stanovima ili poslovnim prostorima nikad neće potpuno nestati, a prema informacijama kako za najskuplje stanove u glavnom hrvatskom gradu postoje liste čekanja s više od četiristo zainteresiranih kupaca sve se više cijeni i kvaliteta koju je moguće postići upravo tehnološkim inovacijama na ovome području.

Građevinske tvrtke u nedostatku radnika

Primjer ulaganja u tehnologiju, a posljedično tomu i u radnike imamo iz građevinske tvrtke Strabag, iz koje se godišnje ulažu milijunski iznosi za školovanje radnika na segmentu tehnološkog napretka. Velik problem s popunjavanjem radnih mjesta rješavaju traženjem radnika na novim tržištima, kao što su Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija ili Kosovo. Prestanak regulacije kvota i zbog toga limitiranje uvoza strane radne snage donekle im je olakšalo popunjavanje potrebnih radnih mjesta.

Kako stvari stoje s druge strane oceana

Unazad nekoliko mjeseci iz Amerike dolaze vijesti kako se i tamo bore s manjkom radne snage, no suprotno od europskih zemalja, Amerika je, osim za medicinskim osobljem, u potrazi i za trgovcima i ugostiteljima, dok visokoobrazovanih i nezaposlenih imaju napretek. Dok mnogi smatraju kako je primjerice uvođenje tableta pri naručivanju hrane u nekim lancima brze hrane (koje se ujedno proširilo i na naše tržište) uzrokovao otpuštanja radnika zapravo se dogodilo upravo suprotno – nedostatak radne snage uzrokovao je potrebu za alternativnim rješenjima, koja će, barem donekle, nadoknaditi nedostatak radnika. Ovo je ujedno i dobra prilika za zaposlenike, budući da im u ovakvim situacijama raste pregovaračka moć.

A kako je u Lijepoj našoj?

Bez obzira na struku sve se više djevojaka okreće kozmetičkoj industriji jer u tome vide budućnost. Što zaista i drži vodu. Sigurni smo da nećemo u skorijoj budućnosti moći odlaziti na manikuru ili frizuru koju će raditi roboti. S druge strane, mnogi tvrde kako budućnost uslužnih djelatnosti poput restorana leži u razvoju aplikacija. Industrije u kojima se to najviše ogleda su prijevoz i putovanja, dostava namirnica, dostava gotove hrane iz restorana, zdravstvene i profesionalne usluge (čišćenje, kućanski popravci i slično), eCommerce (prodaja i kupnja svega preko interneta, primjerice na Amazonu) te logistika. Nemoguće je danas proći gradom i ne vidjeti barem jednog biciklista s košarom za dostavu hrane, a s druge strane surfati po internetu i ne vidjeti barem jedan oglas u kojemu se traže upravo takvi dostavljači hrane, a u Hrvatskoj je, na tome području, potražnja još uvijek veća od ponude. Dok će mnogi tvrditi kako je upravo razvoj aplikacija za dostavu hrane smanjio fluktuaciju ljudi u restoranima, s druge je strane otvorio radna mjesta koja do sada, na ovaj inovativniji način, nisu postojala.

Bez obzira na masovnu digitalizaciju i tehnološki napredak na svim poljima, ne smijemo zaboraviti da neke djelatnosti, primarno one uslužne, nikada neće izumrijeti. Iako mnogi ističu kako je u današnje vrijeme potrebno pratiti trendove i kako je budućnost zasigurno u razvoju tehnologije ili programiranju, oni koji su manje zagrijani za te sfere, uz malo promišljanja, kreativnosti i, naravno, dobre volje, nikada neće biti nezaposleni.

Podijeli

O autoru

Cao. Studentica sam treće godine Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2018. godine sam novinarka u časopisu Manager, najviše volim obrađivati teme iz rubrike university i lounge ili pisati intervjue s meni zanimljivim ljudima. Osim što pišem, radim na televiziji kao sportska novinarka te aktivno igram odbojku. Sport je moja najveća ljubav pa se moj život najviše vrti oko 'najvažnije sporedne stvari na svijetu'. Kao osoba sam uporna, vjerujem kako ne postoji ništa što neka osoba ne može ostvariti, ako to dovoljno želi i, naravno, ako za to dovoljno radi.

Komentirajte