18 – 20 – 21,50 – 23,44 – 25,39 – 26,56 i zadnji broj 29,29. Ne, ovo nisu neki čudni dobitni brojevi na lutriji, već porast minimalne studentske satnice kroz godine. Na sjednici Hrvatskog sabora premijer Andrej Plenković najavio je povećanje minimalne studentske satnice na 29,29 kuna. Zašto baš ovaj broj? Pređimo na vama najdraži dio, matematički.
Kako se mijenja minimalna studentska satnica mijenja se i minimalna bruto plaća, koja sada iznosi 4.687,50 kuna. Prosječni zaposlenik radi 8 sati dnevno. To nas vodi do brojke od 160 radnih sati u mjesecu. Izračunajmo:
Minimalna studentska satnica= minimalna bruto plaća/ broj radnih sati
Minimalna studentska satnica= 4.687,50 kuna/ 160 h
Minimalna studentska satnica= 29,2968 kuna
Naš imaginarni student je presretan povećanjem minimalne satnice. On s novom satnicom živi sasvim solidno. Kada bi vremeplovom našeg imaginarnog studenta prebacili u početak 21. stoljeća s današnjom satnicom (29,29 kuna),on bi živio bolje nego ministar. No, s druge strane, ako ga prebacimo negdje u 2050. godinu, gdje je inflacija rasla iz godine u godinu, možemo vidjeti da naš imaginarni student s današnjom satnicom (29,29 kuna) više ne živi bolje nego ministar…zapravo, pitamo se da li on uopće egzistira. Razlog svemu tome je inflacija.
INFLACIJA
Kako Hrvatska enciklopedija kaže, to je porast opće razine cijena. Sami smo svjesni kako cijene raznih dobara i usluga rastu kroz godine. Najbolji primjer tome je ona rečenica- ,,Prije za 200 kuna kupim puna kolica stvari, danas ni upola…“. Zbog toga se pitamo da li bi nas povećanje minimalne satnice uopće trebalo veseliti te je li 29,29 kuna dovoljno?
Naš presretni imaginarni student nije više presretan, sada je zamišljen…Pita se zašto 29,29 nije zaokruženo na 29,30 ako je treća decimala veća od 5.
