Najčešći financijski instrument u današnjoj ekonomiji je kredit. On je danas toliko stiliziran i popularan da ga ljudi ponekad nesvjesno rabe kroz npr. korištenje kreditne kartice, no vratimo se mi na onaj klasični oblik kredita.
Prije nego što se uopće upustite u dizanje kredita treba se dobro zapitati o nužnosti robe ili usluge koju njime želite priuštiti. Samokritičnost smanjuje vjerojatnost donošenja ishitrenih odluka koje kod zaduživanja nisu bezazlene. Dapače, neodgovorno upravljanje novcem dovodi do katastrofalnih posljedica.
Koliko je važno biti financijski odgovoran dovoljno govori činjenica da su banke spremne izići u susret urednim platišama te ponuditi pogodnije uvjete kreditiranja. Naime, kredit je dužničko-vjerovnički odnos što znači da je temeljen na povjerenju između dviju strana – dužnika (vi) i vjerovnika (banka). Ako stvorite dobar ugled kroz odgovorno upravljanje vlastitim financijama, imat će te veće povjerenje banke, odnosno jeftinije i bezbolnije kreditiranje.
Nakon što ste se pripremili i „opravdali“ svoje zaduženje kreditom, odlazite u banku i susrećete se s malim milijunom parametara koji utječu na vaš kredit. Iako će vam stručno osoblje banke pojasniti određene termine, važno se unaprijed pripremiti radi boljeg razumijevanja istih, odnosno samostalnijeg razlučivanja između dobre i loše ponude.
Fiksna vs promjenjiva kamatna stopa
Vjerojatno najbitnija odluka koju morate donijeti pri podizanju kredita je odabrati između fiksne i promjenjive kamatne stope. Problematika ovog odabira poprilično je jasna iz samog naziva. Fiksna kamatna stopa predstavlja određenu stabilnost i sigurnost, dok promjenjiva kamatna stopa sadrži elemente nepredvidivosti.
Na financijskim tržištima trenutno prevladavaju povijesno niske kamatne stope. Već se nekoliko godina govori o iznenadnom povećanju kamatnih stopa, no tome još traga nema. To ne znači da se povećanje neće dogoditi, stoga se zaduživanje fiksnim kamatnim stopama trenutno pokazuje kao najbolja opcija.
Domaća vs strana valuta
Ova dilema bila je posebno aktualna za vrijeme takozvanog „slučaja Franak“. Naime, valutni rizik izrazito je opasan te kod zaduživanja kreditom s valutnom klauzulom treba biti posebno oprezan jer se zaduživanjem u stranoj valuti ostavlja prostor za povećanjem kredita oscilacijom deviznog tečaja.
U Hrvatskoj se trenutno može kreditom zadužiti samo u kunama i u eurima. Tečaj HRK/EUR jako je stabilan, pogotovo otkad smo ušli u tzv. „čekaonicu eura“ jer je stabilnost tečaja jedan od uvjeta koji moramo ispuniti za ulazak u eurozonu. U trenutku kada uđemo u eurozonu valutni rizik će nestati jer će euro tada biti naša domaća valuta.
Rata vs anuitet
Naizgled vrlo slični, no matematički dosta različiti pojmovi koje ljudi često ne razlikuju.
Kod anuitetnog plaćanja omjer glavnice i kamate se mijenja tako da se s povećanjem broja otplaćenih anuiteta udio glavnice povećava, a udio kamate smanjuje. Drugim riječima, na početku otplate kredita anuitetima veći je udio kamate u odnosu na glavnicu što znači da se prolaskom vremena otplaćuje sve veći udio glavnice koja čini najveći iznos duga, stoga većih promjena u iznosu otplate nema. Kod ljudi to nerijetko stvara efekt beskonačnosti kredita, odnosno kao da se kreditu ne bliži kraj.
Kod otplate kredita ratama odmah se otplaćuje glavnica što znači da će brojem otplaćenih rata iznos mjesečne obveze biti sve manji. Naravno, ako prvo otplaćujemo glavnicu onda će početne rate biti nešto veće, no za razliku od anuiteta one otplatom kredita padaju.
Ugovoriti kredit s otplatom u ratama svakako je bolja opcija naspram anuitetne otplate, no budući da su početne rate veće, proporcionalno tome mora i bonitet klijenta biti veći.
