U posljednje vrijeme čujemo na vijestima kako rastu minimalne plaće, neto plaće i studentske satnice. Veće plaće, to je dobra stvar , zar ne? Imati ćemo više novaca na raspolaganju, zar ne? Ovo je daleko od istine. S rastom plaća, rastu i cijene dobara i usluga. Ovaj trend rasta odvija se već nekoliko godina zaredom te je poznato pod nazivom inflacijska spirala (eng. wage price spiral). Hrvatskoj opasno prijeti inflacijska spirala iz koje bi se teško izvukla, o čemu više slijedi u nastavku članka.
Što je inflacijska spirala?
Inflacijska spirala, odnosno wage-price spiral, predstavlja makroekonomski fenomen u kojem rast plaća i rast cijena ulaze u međusobno pojačavajući ciklus. Kada radnici traže višu plaću kako bi nadoknadili rast troškova života, tvrtke često povećavaju cijene proizvoda i usluga kako bi pokrile svoje rastuće troškove rada. Povećanje cijena potom potiče radnike na nove zahtjeve za povišicom, i tako se taj proces nastavlja u krug, tj. u spiralu.
Ovaj se mehanizam dodatno opisuje kao spoj cost-push inflacije (jer rast troškova proizvodnje, odnosno plaća tjera cijene prema gore) i demand-pull inflacije (jer visoke plaće povećavaju potrošnju i potražnju).
Izvor: kanecarpenter.com
Priloženi grafikon vizualno prikazuje wage-price spiral u okvirima agregatne ponude‑potražnje (AS‑AD modela). Početna ravnoteža nalazi se u točki A, gdje se AS₀ križa s AD₀ pri razini outputa Y0Y₀Y0 i cijenama. Zatim, povećanje potražnje (AD → AD₁) podiže output (na Y1Y₁Y1) i cijene (točka B). Više cijene potiču radnike da traže veće plaće, što povećava troškove proizvodnje i pomiče agregatnu ponudu ulijevo (AS₀ → AS₁), čime se cijene dodatno uspinju (prema točki C). Kad tvrtke odgovaraju na nove plaće, ponuda se može opet pomaknuti (AS₁ → AS₂) i procesa se ponavlja, što vodi u spiralu: rast plaća → rast cijena → opet rast plaća.
Uzroci inflacijske spirale
Inflacijska spirala nikada ne nastaje iz samo jednog razloga, već nastaje kombinacijom nekoliko faktora koji se pojavljuju istodobno. Obično je riječ o kombinaciji snažnog rasta plaća, visokih inflacijskih očekivanja i opće potražnje u gospodarstvu. Ako troškovi rada rastu, tvrtke moraju podići cijene kako bi kompenzirale taj rast. U uvjetima kada potrošači imaju više novaca, potrošnja se povećava, a povećana potražnja dodatno potiče rast cijena.
Također, nagli rast cijena energenata, poremećaji u opskrbnim lancima, klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju te nestabilnost međunarodnih tržišta mogu jednako utjecati na povećanje osnovnih troškova poslovanja. Kada se takav vanjski pritisak poklopi s unutarnjim pritiscima rasta plaća, inflacijska spirala postaje još vjerojatnija. Monetarna politika može cijeli proces ubrzati ako kamatne stope ostanu niske u trenutku kada inflacija raste, jer to pojačava potrošnju i kredite te dodatno potiče cijene.
Simptomi inflacijske spirale
Kako bi se prepoznala inflacijska spirala, bitno je pratiti kretanje plaća i cijena. Jedan od glavnih pokazatelja je istodobni rast plaća i cijena kroz dulje razdoblje. Ovdje je bitno spomenuti temeljnu inflaciju (eng. core CPI – Consumer Price Index), koja isključuje cijene energije i hrane te stoga jasnije pokazuje koliko su povećanja cijena rezultat unutarnjih pritisaka, posebice rasta plaća. Ako temeljna inflacija ostane visoka, a cijene usluga kontinuirano rastu, riječ je o spirali koja je u tijeku.
Često dolazi i do porasta proračunskih rashoda zbog povećanja plaća u javnom sektoru, što stvara dodatni pritisak na državni proračun. Istodobno, radnici sve češće traže povišice kako bi nadoknadili poskupljenja, pa proces poprima ubrzavajući karakter. Osjećaj da je sve skuplje, čak i kada se radi o uslugama neopterećenima globalnim cjenovnim šokovima, jasan je simptom da se spirala uvukla u nacionalnu ekonomiju.
Posljedice inflacijske spirale
Inflacijska spirala najviše pogađa realnu kupovnu moć stanovništva. Iako plaće nominalno rastu, cijene rastu još brže i kupovina moć pada. To najviše osjećaju umirovljenici i kućanstva s nižim dohocima, koji nemaju mogućnost pregovarati o povišicama ili fleksibilno prilagoditi svoje prihode. Dugoročno, spirala može dovesti do gubitka konkurentnosti gospodarstva, jer rast cijena i nadnica čini hrvatske proizvode i usluge skupljima u odnosu na konkurenciju.
U scenariju inflacijske spirale, središnja banka često mora reagirati povećanjem kamatnih stopa, što poskupljuje kredite, smanjuje investicije i može usporiti gospodarstvo do točke recesije. Istodobno se povećava i rizik rasta javnog duga, jer država mora financirati sve skuplje obveze prema zaposlenima u javnom sektoru. Što se tiče društvenih posljedica, može doći do povećanja nejednakosti, slabljenja srednje klase, i rasta nezadovoljstva građana jer osjećaju da bez obzira na veća primanja žive sve skromnije.
Razvoj inflacijske spirale u Hrvatskoj
Hrvatska se s pojačanim inflacijskim pritiscima suočava još od 2021. godine, kada su globalni poremećaji u opskrbnim lancima doveli do porasta cijena. Tijekom 2022. energetska kriza dodatno je pogurala inflaciju, osobito u segmentu hrane i energenata. U 2023. i 2024. godini došlo je do intenzivnog rasta plaća u Hrvatskoj. Minimalna plaća i prosječna neto plaća rasle su dvoznamenkastim stopama, dok je potrošnja ostala vrlo visoka, potaknuta i dobrom turističkom sezonom i povećanom likvidnošću.
Izvor: freepik.com
Središnja banka i ekonomski analitičari upozoravali su da ovakav rast plaća nije praćen adekvatnim rastom produktivnosti. Uslužni sektor, u kojem cijene većinom ovise o troškovima rada, postao je glavni generator temeljne inflacije. Hrvatska se tako suočila s kombinacijom snažnog rasta potražnje, visokih inflacijskih očekivanja i rastućih troškova poslovanja, što su idealni uvjeti za razvoj inflacijske spirale.
Podaci iz 2025. godine pokazuju kako je ukupna inflacija primjetno usporila, dok temeljna inflacija ostaje visoka. Cijene usluga rastu brže od cijena roba, a plaće se i dalje povećavaju, najviše u djelatnostima gdje je radne snage malo i gdje se poslodavci natječu visinom plaća, ali i u javnim službama gdje povećanja proizlaze iz političkih odluka.
Prognoze za Hrvatsku
Ako se sadašnji trendovi nastave, Hrvatska bi mogla ući u razdoblje trajno povišene inflacije. Iako rast cijena vjerojatno neće dosegnuti ekstremne razine iz povijesnih primjera drugih zemalja, postoji realna opasnost da inflacija ostane znatno viša nego u ostatku europodručja. U takvom scenariju građani će osjećati da „ne mogu pratiti“ troškove života, unatoč rastu primanja.
Postoji i mogućnost da se spirala ublaži ako rast plaća uspori, produktivnost poraste i ako središnja banka uspije stabilizirati očekivanja. Međutim, to zahtijeva koordiniranu ekonomsku politiku, reforme i odluke vlade i HNB-a da se rast plaća mora temeljiti na produktivnosti, a ne na kratkoročnim političkim odlukama. Ako takva koordinacija izostane, Hrvatska bi se mogla suočiti s dugotrajnim razdobljem visokih cijena i sve slabije kupovne moći, što će najviše osjetiti kućanstva s nižim primanjima i srednji sloj.
