Trendovi zamjene generacija sve više su popularni. Stariji nastoje izgledati i ponašati se mlađe, a mladi žude za samostalnošću, sofisticiranosti i zrelošću koje donosi odrasli život. No je li to samo fenomen ili nešto što oblikuje kako gledamo svoje i tuđe uloge u društvu te ima li utjecaja na nadolazeće generacije?
Povratak u budućnost
Nije neuobičajeno vidjeti tridesetogodišnjake kako prihvaćaju stilove, hobije i tehnologije tradicionalno povezane s tinejdžerima. Odraslima preispitivanje interesa i aktivnosti iz mladosti pruža utješan bijeg od pritisaka odraslog života. Prošlost predstavlja neko jednostavnije vrijeme, a ponovno povezivanje s njom može biti snažan protuotrov za stres ili očuvanje vedrog duha.
Bitno je istaknuti fizički aspekt ovog fenomena. U jednom se trenutku čini da starenje dolazi naglo, a mi još nismo spremni. Zato se mnogi, pogotovo žene, upuštaju u tretmane i zahvate da zadrže svoju mladost, što zbog sebe, što zbog društvenog pritiska.
Kako bi ostali u toku s vremenom, nakon fizičkih, valja prihvatiti i kulturalne promjene. Vokabular mladih se mijenja iz godine u godinu, nove generacije su inovativne i kreativne, stoga je prihvaćanje njihovog slenga, mode i tehnologije, način kako ne postati meta osuđujućih lica današnjih mladih.
Mladi umovi, odrasle želje
Dok se prisjećamo sramotnih trenutaka iz ranih školskih dana i pokušaja stvaranja novih modnih kombinacija, današnja djeca i njihovi roditelji će napraviti sve da budu u koraku s trendovima te se truditi izbrisati svaki trag istinskog djetinjstva. Dakako da je prije bilo pokušaja istog, ali motivacija iza tih postupaka nije ostala ista.
Uz novu digitalnu dimenziju društvenih mreža, cyberbullyinga i pritiska ostatka svijeta da zadovolje određene standarde, djeca vide izlaz u tome da se prilagode, a ne izdvoje. Prije smo govorili samo o neovisnosti, buntovništvu, uzbuđenju koje nam daje šuljanje iza leđa autoriteta, no sada je teško naići na tinejdžera koji je prošao kroz neku „čudnu fazu”, već samo postoji dijete prije i poslije pristupa online sferi.
Medijski prikaz života odraslih značajno utječe na to kako tinejdžeri percipiraju zrelost. Televizijske emisije, filmovi i influenceri na društvenim mrežama često veličaju odraslu dob, prikazujući slobodu, uzbuđenje i uspjeh koji su s njom povezani. Tinejdžeri, zauzvrat, oponašaju te slike, usvajajući modu, jezik i stilove života koje vide kod odraslih.
Influenceri koji dijele svoj put ka ranom uspjehu u karijeri i osobna postignuća dodatno inspiriraju tinejdžere da ubrzaju svoj put do odrasle dobi. To može stvoriti dodatan pritisak na tinejdžere koji će pak svoj mladenački život ostaviti po strani kako bi se što ranije ostvarili karijerno.
Oblikovanje novog sutra
Dok se granice djetinjstva, adolescencije i zrelosti miješaju, brišu i spajaju, potrebno je ostaviti mjesta za razmišljanje kakav uzor postavljamo mlađima koji traže uzor u nama i koji žude za našom podrškom. Mladi nemaju čvrsti osjećaj identiteta, već praćenjem i kopiranjem viđenih obrazaca formiraju dio svojeg „ja”. Stoga kako odgajati buduće generacije da ne repliciraju naša iskrivljena ponašanja, ako su ona u društvu prevladavajuća?
Svatko ima odgovor za sebe, ali nije sporno da su trenutni društveni pritisci i promjene društvenih standarda tek početak zbrke koju će mnogi mladi imati u glavi. Promjenom društvenih očekivanja, mladi bi mogli imati više pitanja nego odgovora o svojoj ulozi i odgovornosti s obzirom na svoje godine.
Ipak, skok s 13 na 30 ili s 30 na 13 može imati vedrije posljedice. Ova zamjena generacija može pomoći učvrstiti vezu između generacija. Također, može pridonijeti učenju kulture , što bi nam svima bilo od koristi. Učimo kao ljudi, od ljudi, za ljude, zato ako tu i tamo želimo obući visoke pete s 13 ili obojiti kosu u ljubičasto s 30, zašto si ne bi dali taj gušt?
