Koliko ti se puta dogodilo da nešto kupiš pa se zapitaš: „Zašto sam ovo kupio kad mi stvarno ne treba?“ ili „Zašto sam baš to izabrao?“ Vjerojatno je na tvoju odluku utjecalo nešto čega u tom trenutku nisi bio ni svjestan. Upoznaj neke od psiholoških okidača koje poduzeća koriste i možda ćeš sljedeći put malo drugačije gledati na svoje kupovne odluke.
Fear of missing out (FOMO)
U našem studentskom rječniku ovaj pojam često povezujemo s propuštanjem druženja za koja se bojimo da ćemo kasnije čuti: „Šteta što nisi došao.” Međutim, FOMO koriste i marketinški stručnjaci u komunikaciji s kupcima. Primjerice, prije dva dana dodao si tenisice u košaricu na nekoj internetskoj stranici, ali još uvijek nisi siguran u kupnju. U tom trenutku stiže ti e-mail: „Još uvijek razmišljaš o kupnji? Ne propusti cijenu koju trenutno imaš jer tvoja ponuda uskoro istječe!” E, sada počinje još intenzivnije razmišljanje, a odoljeti novim tenisicama po vremenski ograničenoj cijeni postaje sve teže.
Loss aversion
„Ostvari 20 % popusta!” i „Nemoj propustiti 20 % popusta!” Na prvi pogled gotovo jednake rečenice, ali na koju će se ljudi češće „uloviti”? Odgovor je – na drugu! Razlog leži u činjenici da je strah od gubitka snažniji od zadovoljstva koje osjećamo kada nešto dobijemo. Iza toga stoji psihološki pojam pod nazivom loss aversion, koji govori o tome kako mogućem gubitku pridajemo veću pozornost i emocionalnu težinu nego jednako velikom dobitku.

Izvor: pexels.com
Framing effect
Zamisli sljedeću situaciju: nalaziš se u trgovini i kupuješ jogurt. Na jednoj polici nalazi se jogurt na kojem piše „Samo 10 % masti”, a na drugoj jogurt na kojem piše „90 % bez masti”. Koji biraš? Pretpostavit ću da je odluka pala na drugu opciju. A zašto, kada je riječ o dvjema informacijama koje su zapravo potpuno iste? Možda to sada primjećuješ jer sam te stavila u situaciju da razmisliš, ali tijekom svakodnevne kupovine na takve stvari često ne obraćamo pozornost. Iako oba imaju jednak udio masti, odnosno 10 %, drugi jogurt na prvi pogled djeluje privlačnije i zdravije. Dakle, čak i kada je riječ o potpuno istoj informaciji, način na koji je predstavljena može utjecati na to kako ćemo je doživjeti i protumačiti.
Price anchoring
Želiš kupiti nove slušalice i otvaraš internetsku trgovinu, a ponuđeni modeli ispisani su sljedećim redoslijedom:
- Model A: 350 €
- Model B: 190 €
- Model C: 130 €
- Model D: 80 €

Izvor: pexels.com
Taj redoslijed nikako nije slučajan. Prvi model vjerojatno ćeš odmah isključiti iz izbora jer ti se čini preskupim. Ako izabereš slušalice od 190 € jer su znatno jeftinije od prvog modela, trgovina postiže upravo ono što je htjela: da prvu cijenu uzmeš kao referentnu pa ti se sve niže cijene čine povoljnima. Probaj samo na trenutak razmisliti bi li ti slušalice od 190 € djelovale jednako povoljno da su one bile prvi model koji si vidio?
Paradox of choice
Kad si posljednji put kupovao parfem, je li ti prodajna savjetnica predstavila tri parfema ili njih sedam? Ili ti je ponudila tri parfema ili nije čula za ovaj psihološki okidač koji može značajno utjecati na odluku o kupnji. Iako se na prvi pogled možda čini da ćemo, što imamo veći izbor, lakše pronaći nešto što nam odgovara, u praksi to baš i nije tako. Što imamo više opcija, potrebno nam je više vremena i mentalnog napora kako bismo donijeli odluku. Osim toga, strah od donošenja pogrešne odluke postaje puno izraženiji, zbog čega lakše odustajemo od kupnje.
Ako si se prisjetio neke od svojih posljednjih kupnji, prepoznao se u nekoj od ovih situacija i sada imaš osjećaj da si na nešto nasjeo, ne brini, svima nam se to događa! Na ove psihološke efekte često ne možemo utjecati jer djeluju na podsvjesnoj razini, ali to ne znači da ih ne možemo prepoznati. Možda ćeš sljedeći put ipak bolje razmisliti prije nego odlučiš kupiti nešto.



