Stoljećima su knjige bile više od jednostavnih medija za prenošenje priča i znanja. Posjedovali su ih samo odabrani pa su često bile simbol prestiža, intelektualne moći i visokog društvenog položaja. Danas su dostupnije nego ikada, ali njihova funkcija kao statusnog simbola nije nestala već su dobile potpuno novu dimeziju.
Čitanje je seksi
U svijetu u kojem je vrijeme vjerojatno najvrjedniji resurs, knjige neočekivano doživljavaju renesansu. One predstavljaju luksuz koji zahtijeva mir i koncentraciju. Upravo je zato jedan od najzanimljivijih fenomena današnjice sve veći interes za čitanje među pripadnicima generacije Z. Generacija koja je odrasla u digitalnom dobu, često je bila percipirana kao ona koja nema koncentracije pa ni ne čita tradicionalne knjige. No, već nekoliko godina unazad svjedočimo suprotnom trendu. Mladi ponovno otkrivaju knjige uz pomoć raznih platformi poput BookToka, Bookstagrama i drugih.
S razvojem društvenih mreža pojavila se nova kultura čitanja. Ono više nije tiha, intimna aktivnost nego dio osobnosti koji se dijeli s drugima kroz brojne online zajednice. Postoji velik broj profila posvećenih recenzijama, književnim raspravama i preporukama. Poznate osobe i influenceri, od Oprah do Dua Lipe, često vode vlastite book clubove koji motiviraju pratitelje na čitanje i razmjenu mišljenja o knjigama. To, dakle, više nije samo zabava i hobi, već i neki oblik društvene interakcije u kojoj možemo izraziti osobni ukus, intelektualne interese i društveni status.
Izvor: pexels.com
Društvene mreže donijele su još jednu veliku promjenu u kulturi čitanja – estetika je postala jednako važna kao i sam sadržaj knjige. Kreatori sadržaja pažljivo biraju naslove koji će se isticati na njihovim profilima, slažu police s knjigama po bojama i objavljuju fotografije na kojima je knjiga postavljena kao još jedan modni dodatak. Ovo potvrđuje da je čitanje ponovno postalo in i da su knjige važan dio identiteta i društvenog predstavljanja.
Izdavači su vrlo brzo prepoznali ovaj trend i prilagodili dizajn kako bi privukli mlađu publiku, pa se sve češće mogu vidjeti knjige s minimalističkim dizajnom ili pastelnim bojama. Knjiga više nije samo sadržaj za čitanje, već i predmet čiji se izgled pažljivo bira kako bi se uklopio u životni prostor i na taj način postao dio osobnog izražaja. U ovom kontekstu, knjiga je postala svojevrsni dekor, a posjedovanje određenog djela često komunicira pripadnost određenom društvenom krugu.
Tsundoku
Interliber, najveći sajam knjiga u regiji, savršeno ilustrira kako se čitanje pretvorilo u trend. Već 47 godina, ljubitelji knjiga masovno hodočaste na Zagrebački velesajam, ne samo zbog raznovrsnosti ponude već i povoljnih cijena. Mnogi se tada nađu u situaciji da impulzivno kupuju velike količine knjiga, iako doma imaju hrpu nepročitanih. Japanci za to imaju posebnu riječ – tsundoku. Ovaj pojam opisuje naviku kupovanja knjiga i njihovog gomilanja, bez da su ikada pročitane. Psiholozi objašnjavaju da kupnja knjige pruža trenutni osjećaj postignuća i iluziju da smo već na putu da postanemo pametniji, informiraniji ili bolji. Za mnoge, nepročitane knjige na polici predstavljaju simbol ambicije i želje za osobnim rastom.
Na nama je
Danas knjiga predstavlja mnogo više od samog predmeta za čitanje. Ona je simbol društvenog statusa, ali i snažno sredstvo samoizražavanja. Ipak, treba se zapitati čitamo li zbog sebe ili zbog dojma koji stvaramo drugima? Odgovor na to pitanje, na kraju dana, svatko mora pronaći sam za sebe.Važno je prepoznati da knjiga zaista vrijedi tek onda kada nas promijeni, nauči nečemu novom i zaista bude naš prozor u neki novi svijet.
