Od umjetnika do duše

LinkedIn
Svaka nova era znači novo otkriće! Uz porast svijesti o mentalnom zdravlju, ali i fizičkom, u načine liječenja može se svrstati terapija glazbom te bavljenjem umjetnošću. Je li uistinu toliko efikasno koliko primamljivo zvuči?

Kako je sve počelo?

Muzikoterapija ima svoj smisleni početak, tijekom i nakon ratnih razdoblja, posebice Prvog i Drugog svjetskog rata, ali korištenje glazbe može se prepoznati i u antičkim spisima, budući da je vrlo rano u ljudskoj povijesti prepoznata ljudska potreba za osobnim izražajem. Naime, u ratnom stanju, glazbenici bi se okupljali u bolnicama i prostorima ozlijeđenih te svirali braniteljima koji su pretrpjeli neku vrstu ozljede, bila ona fizička ili emocionalna. 

Rezultat je bio pozitivan, te se vrlo brzo razvila potreba za ljudima, osobito bolničarima koji su vješti u glazbi kako bi se pomoglo pacijentima. Tijekom 1800tih se počeo javljati interes za spajanje glazbe i terapije, a mobiliziran je tek sredinom 20. stoljeća. Zato je i danas, naročito uz porast mentalnih bolesti, ali i raznovrsnih tipova terapija, bitno za muzikoterapeute ne samo da su glazbeno obrazovani, već i medicinski, specifično u granama psihologije i psihoterapije.

Što je terapija glazbom i kada se koristi?

Terapija glazbom ili muzikoterapija je vrsta terapije kod koje je cilj postići pozitivnu promjenu u pacijentovom ponašanju i funkcioniranju, poboljšati zdravlje i stanje blagostanja s pomoću glazbe. Glavna premisa je to da korisnik ne treba imati predznanje o glazbi ili posebne glazbene vještine, ali je bitno napomenuti da terapija glazbe već počiva na pretpostavkama da svi ljudi imaju urođenu muzikalnost te da je ona ukorijenjena u mozgu i ne utječe na neurološka oštećenja.

Muzikoterapiju mogu koristiti svi bez obzira na dob, spol i zdravstveno stanje, a većinski se koristi kod djece s teškoćama u razvoju, ovisnika, neuroloških i onkoloških pacijenata. Ova vrsta terapije pruža neverbalan kanal za razumijevanje i komunikacije s okolinom, pogotovo za ljude koji imaju poteškoće sa socijalnim interakcijama, te smanjenom sposobnošću razumijevanja i komunikacije s okolinom, u koje se svrstavaju djeca i odrasli s ADHD-om, Downovim sindromom i slično.

Kako izgleda liječenje?

Razni aspekti glazbe utječu na razne dijelove mozga. Na primjer, mali mozak je odgovoran za prepoznavanje ritma, frontalni režanj za emociju povezanu s glazbu, temporalni režanj za visinu tona, a centar za nagrađivanje u mozgu može proizvesti i jake reakcije na glazbu poput trnaca. Cilj je glazbom potaknuti te fizičke reakcije kako bi se osoba oslobodila određenih poteškoća.

Razlikuje se aktivna i receptivna muzikoterapija. Aktivna podrazumijeva bavljenje glazbom, odnosno, sviranje, pjevanje, pisanje i bilo kakav oblik stvaranja glazbe i korištenja pokreta. S druge strane, receptivna muzikoterapija se osvrće na slušanje, analiziranje i opuštanje uz glazbu. Za obje metode specifičan je personalizirani pristup, budući da neće svi isto reagirati na isti žanr, odnosno neće na njih djelovati pozitivno. 

Benefita ima puno, poput poboljšanja samopouzdanja, smanjene anksioznosti, povećanja motivacije, sigurnog i uspješnog emocionalnog opuštanja i mnogih drugih. Stvaranje glazbe pridonosi razvitku motoričkih sposobnosti, čitanja, razumijevanja i memorije, dok ujedno popravlja raspoloženje i daje nam osjećaj uspješnosti. 

Warm toned portrait of diverse group of people decorating ceramics in pottery workshop, copy space

Izvor: Unsplash.com

Što ako mi terapija glazbom ne odgovara?

Naravno, nisu sve vrste terapije za svakoga, pa tako i muzikoterapija. Međutim, postoji još metoda liječenja za kreativce koji nisu skloni tipičnoj terapiji u četiri oka. Poznata je kao ekspresivna art terapija (engl. Expressive Art Therapy). Ova vrsta terapije obuhvaća aktivnosti vezane uz oslobađanje vlastite kreativnosti i samoizražavanja. Osim glazbe, možete se baviti likovnom umjetnošću, pisanjem i plesom.

Ekspresivna art terapija najviše odgovara ljudima koji imaju problema s mentalnim zdravljem, a teško im je izraziti kako se osjećaju. Zato putem poticanja svih kreativnih sposobnosti te implementacijom pokreta, osoba može potisnute osjećaje osloboditi na siguran i zabavan način, u slučaju da razgovor ne može pomoći. 

U ovu vrstu terapije uključeno je bilo kakvo stvaranje rukama, poput skulptura, kolaža, slikanja, crtanja i slično. S druge strane, naglasak je i na pokretu, zato je ples i gluma jedan od dobrih metoda. Za one mirnije naravi, dobra vrsta izražavanja može biti bilo kakvo pisanje, vođenje dnevnika, izmišljanje priča i pjesama. 

Sve u svemu, terapija glazbom i ekspresivna art terapija fokus stavljaju na nekonvencionalne metode liječenja kod kojih je naglasak na samoizražavanju i poticanju kreativnosti koje svi imamo u sebi. Djeluje na smanjenje tjeskobe, stresa, tugovanja zbog gubitka, a povećava samopouzdanje, motivaciju, strpljenje i mnoge druge aspekte. Ove vrste terapije mogu biti dobar odgovor na probleme s mentalnim zdravljem, budući da su neinvazivne i ovise isključivo o pojedincu i njegovim sposobnostima. Don’t knock it till you’ve tried it! 

 

Podijeli

O autoru

Pozdrav svima, ja sam Iva, studentica druge godine komunikologije i sociologije. Inače me možeš naći sa slušalicama u ušima, a upravo me ta kreativna narav i ljubav prema glazbi, pisanju, pop kulturi i super ekipi dovela u Manager Magazine.

Comments are closed.