Ekonomski paradoksi

LinkedIn

Neparadoksalno do paradoksalnoga

Svakoga nešto muči, a većinom su te brige slične za sve nas. No, što kada bi te brige bile nerješive i što kada bi se ponavljale? Ovo je paradoks i većinom znamo za one povezane s vremenom. No, kakvi su to ekonomski paradoksi? U ovom članku ćemo razmotriti paradokse u ekonomiji koji su često povezani s makroekonomijom.

Numero Uno – paradoks  štednje

Paradoks štednje je ekonomska teorija koja tvrdi da osobna štednja može biti štetna za ukupni ekonomski rast. Ova teorija se temelji na kružnom tijeku gospodarstva u kojem je trenutna potrošnja katalizator buduće potrošnje. Paradoksalno je to da se snižavanjem kamatnih stopa potiče razina potrošnje tijekom gospodarske recesije.

Dovoljan (2) – Gibsonov paradoks

Gibsonov paradoks je dugoročna i pozitivna korelacija između kamatnih stopa i razine cijena u Velikoj Britaniji iz vremena kada se koristio zlatni standard. Naširoko poznat studentima Ekonomskog fakulteta John Maynard Keynes ovaj je odnos nazivao paradoksom jer nije vjerovao da ga postojeće ekonomske teorije mogu objasniti.

Dobar (3) – paradoks racionalnosti

Paradoks racionalnosti je opažanje u teoriji igara da igrači (trane s istim izborima) koji donose iracionalne izbore često dobivaju bolje isplate (payout) i da oni koji donose racionalne izbore izabrane prošlim izborima češće dobivaju lošije ishode. Ovaj paradoks se događa kada individualno racionalna strategija igre proizvede ishod koji je manje poželjan za igrače nego da su umjesto toga napravili manje racionalne izbore. Preko ovoga paradoksa se čini da manje racionalni izbori pobjeđuju. Ekonomisti su razvili nekoliko smjerova objašnjavanja ove teorije koji mogu pomoći objasniti kako i zašto se ponašanje razlikuje od savršene racionalnosti teorije igara.

Vrlo dobar (4) – dilema zatvorenika

Dilema zatvorenika je situacija u kojoj pojedinačni donositelji odluka uvijek imaju poticaj da izaberu na način koji stvara ishod koji nije optimalan za pojedince kao grupu.  U klasičnom primjeru dileme zatvorenika, pojedinci dobivaju najveću dobit ako izdaju skupinu umjesto da surađuju. Ako se igre ponavljaju, moguće je da svaki igrač osmisli strategiju koja nagrađuje suradnju.

Odličan (5) – Bernoullijeva hipoteza

Bernoullijeva hipoteza tvrdi da osoba prihvaća rizik i na temelju mogućih gubitaka ili dobitaka i na temelju korisnosti dobivene samim djelovanjem. Hipotezu je predložio matematičar Daniel Bernoulli u pokušaju da riješi Sanktpeterburški paradoks. Sanktpeterburški paradoks je u biti postavljalo pitanje zašto ljudi oklijevaju sudjelovati u poštenim igrama u kojima je šansa za dobitak jednaka šansi za gubitak. Bernoullijeva hipoteza uvodi koncept opadajuće granične korisnosti dobivene posjedovanjem sve većih količina novca.

Paradoksalno do neparadoksalnoga

Svakoga nešto muči, a većinom su te brige slične za sve nas. No, što kada bi te brige bile nerješive i što kada bi se ponavljale? Upravo to je paradoks. U modernoj kulturi predstavljeni su nam oni povezani s vremenom. No, sada smo shvatili kakvi su to ekonomski paradoksi. Na kraju ovog članka ćemo zaključiti temu o paradoksima u ekonomiji, koji su često povezani s makroekonomijom.

Podijeli

O autoru

Ukratko, cimet, cigarilosi i cibetke. Studiram Poslovnu ekonomiju, 3. godina. U slobodno vrijeme istražujem koliko god mogu.

Comments are closed.